CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Arnica montana L. (FOTO T. Nikolić)

brđanka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002606

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A1a+3acd)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Šegulja, N., Nikolić, T., Štefan, A. (2005): Arnica montana L. (HRCP002606). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2606. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      A. Štefan
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2 Poljoprivreda i akvakultura, 5.2.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Prirodne sukcesije travnjaka s prestankom njihova održavanja i nekontrolirano sabiranje cijele biljke (korijen, stabljika, list) u ljekovite svrhe, a naročito njezina glavičasta cvata.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Dosad nisu poduzimane nikakve posebne mjere zaštite. Svojta je posredno zaštićena u dijelovima svojeg areala koji se nalaze u granicama nacionalnih parkova Sjeverni Velebit i Risnjak, parkova prirode Biokovo, Velebit, Učka, Žumberačko-Samoborsko gorje te strogih rezervata Bijele stijene, Samarske stijene, Rožanski i Hajdučki kukovi.
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.). Na popisu je ugroženih svojti Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996) i direktive o zaštiti prirodnih staništa (ANONYMUS 1992).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Arnika je zeljasta trajnica, s kratkim i zadebljanim podankom. Stabljika je uspravna, s nasuprotnim izduženo-jajolikim listovima, visoka 20–60 cm. Listovi rozete su sjedeći, eliptični, dugi do 15 cm, a široki oko 4 cm, s uzdužnim žilama, cjelovitoga ruba, samo ponekad izverugani i žljezdasto dlakavi. Cvjetovi grade cvat glavicu, 5–8 cm široku. Ovojni listovi glavice su lancetasti i kratkodlakavi, dugi oko 15 mm. Cvjetovi su tamnožuti i dlakavi, ugodna aromatskog mirisa. Jezičasti cvjetovi imaju na vrhu tri zupca i 2–3 puta su duži od ovojnih listova glavice. Središnji cvjetovi glavice su cjevasti. Plod je jednosjemena roška, duga oko 5 mm, žutozelena do crna, s papusom nježnožute boje, dugim oko 8 mm. Ostali podaci o svojti. Arnika je biljka punoga svjetla, pokazatelj kiselih, siromašnih, humoznih tala, pretežito svježih (težište na umjereno vlažnim tlima, ne uspijeva na mokrim i na često isušivanim tlima). Biljka je planina, borealna, uglavnom rasprostranjena u gorskom i subalpskom pojasu, na sunčanim mjestima i u alpskom pojasu, a mjestimično i niže, ovisno o mikroklimi. Cijela je biljka ljekovita, a posebno njezini cvatovi i korijen. Veoma je popularna u pučkoj medicini, pa se stoga i pretjerano sabire. Upotrebljava se za liječenje otvorenih rana, nagnječenja i izljeva krvi u tkivo, i za pospješenje cirkulacije. Ljekovite i djelotvorne tvari u biljci su arnicin, eterična ulja, gorke tvari i dr. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=38. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Pripada europskom flornom elementu. Rod Arnica, u flori Europe zastupljen je s još jednom vrstom, Arnica angustifolia Vahl, s nekoliko podvrsta.
    • Staništa
      C.2.3.2.12. Livade vrkutâ i žućkaste zobike , C.3.4.2.1. Travnjak trave tvrdače, C.3.4.3.3. Ličke vrištine
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Uspijeva na livadama i ostalim tipovima travnjaka, od brdskih do alpskih položaja, te na rubovima cretnih staništa, samo na kiselim (rijetko neutralnim), hranjivim tvarima siromašnim tlima. Na našim je prostorima karakteristična vrsta asocijacije Arnico-Nardetum (Nardion, Nardetalia, Nardo-Callunetea), a rijetko dolazi i u sastavu nekih zajednica razreda Molinio-Arrhenatheretea (Arrhenatheretalia, Arrhenatherion), kao što su asocijacije Festuco-Agrostietum i AlchemilloTrisetetum. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 35.115 Ilirski travnjaci gorske moravke i trave tvrdače (Arnico-Nardetum), 31.228 Ilirske vrištine (Genisto-Callunetum), 38.237 Ilirske submontane mezofilne košanice (Alchemillo-Trisetetum). GLCC/SSC. 14.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšeg SSSR-a (baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar), Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Većinom planinska makroregija, manjim dijelom istočni krajevi sjevernoprimorske mezoregije i pokupska mezoregija. Lokaliteti. Begovo Razdolje, Bjelolasica, Breze, Brloško, Crni lug, Čabar, Ćićarija, Fužine, Grižane, Jasenak, Javorje, Kamenjak, Klek, Lazac, Lepenička dolina, Lič polje, Lička Plešivica, Lividraga, Lokve, Lukovo, M. Viševica, Mrkopalj, Mrzla Vodica, Osoj, Perušić, Prezid, Rečićka, Kosa, Risnjak, Rogozno, Samoborsko gorje, Skrad, Snježnik, Sunger, Šegine, Tršće, Učka, V. Bukovnik, V. Obruč, V. Tić, V. Tuhobić, Velika Visočica, Viševica, Vratnik, Vrbovsko, Zalesina, Zlobin, Žumberačko gorje.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asterales
    • Porodica
      Asteraceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      (1753). Species Plantarum. Pl. 2.
      Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
      Van der Meijden, R. (2005)
    • Ostala hrvatska imena
      moravka, arnika, gorska moravka, veprina, veprovac
    • Strana imena
      Arnica (engleski), European Arnica (engleski), Leopards-bane (engleski), Mountain-tobacco (engleski), arnica des montagnes (francuski), Sneezewort (njemački), Fall-kraut (njemački), navadna arnika (slovenski), arnica (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BATINICA, D. (1950): Planinski pašnjaci biljne zajednice »Nardetum strictae«. God. Biol. Inst. u Sarajevu 3(1–2):93–114.
      BERTOVIĆ, S. (1994): Podneblje i ostale prirodne osobitosti u okolišu meteorologijske postaje Lividraga (Gorski Kotar). Spomenica uz 90. obljetnicu rođenja i 10. obljetnicu smrti Mihovila Gračanina. Agronomski Glas. 1–2:41–65.
      BORBÁS, V. (1894): Flora von Oesterreich-Ungarn. (Fiume, Slavonien und Croatien). Oesterr. Bot. Z. 44(11):397–400.
      BOŠNJAK, K. (1928): Prilog građi za floru Južne Hrvatske (Bielolasica). Glasn. Hrvatsk. Prir. Dru{tva 39–40:65–80.
      FORENBACHER, S. (1998): Otrovne biljke i biljna trovanja životinja. Školska knjiga, Zagreb.
      GAŽI-BASKOVA, V., ŠEGULJA, N. (1978): Sindinamika vegetacije brdskih travnjaka na području Hrvatskog primorja. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu 31:37–47.
      HIRC, D. (1882b): Drei Tage bei Fužine. Oesterr. Bot. Z. 32(5):154–159.; HIRC, D. (1898–1899): Albini hrvatske flore. Glasn. Hrvatsk.
      Nar. Društva 10(1–6):140–175.
      HIRC, D. (1917b): Novi prilozi hrvatskoj flori. Klek. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 29:171–195.
      HORVAT, I. (1931c): Brdske livade i vrištine u Hrvatskoj. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:76–90.
      HORVAT, I. (1951): Istraživanje i kartiranje vegetacije primorskih obronaka zapadne Hrvatske i područja izvora Kupe. Šumarski List 75(1–12):221–235
      HORVAT, I. (1962a): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. ser. Acta. biol. 2 knjiga 30:5–173.
      HORVAT, I., GLAVAČ, V., ELLENBERG, H. (1974): Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta, Bd. 4. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.
      HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ. (1967–1968b): Biljni pokrov otoka Senja. Senjski zbornik 3:298–323.
      MALNAR, J. (1998): Habitat conditions for the introduction of the black grouse (Lyrurus tetrix L.) into the area of Gorski Kotar. Glasn. Šumske Pokuse 35:237–286.
      NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
      ROSSI, LJ. (1913): Die Plješivica und ihr Verbindungszug mit demVelebit in Botanischer Hinsicht. Magyar Bot. Lapok 12:37–106.
      ROSSI, LJ. (1924): Gra|a za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      SCHLOSSER, J. C. K. (1852b): Reiseflora aus Süd – Croatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(51):401–402.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠEGULJA, N. (1994a): Arnica montana L. In [ugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 37–38.
      TOPIĆ, J. (1975): Distribution of some grassland species in West Croatia with regard to the soil reaction. Acta Biol. Iugosl. Ekologija serija D. 10(1):49–58.