CRVENI POPIS
NatragVrsta Urtica pilulifera L. (FOTO J. Topić)
loptasta kopriva
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002599
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4ac)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Marković, Lj., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Urtica pilulifera L. (HRCP002599). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2599. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljerka Marković
- Suradnik/ci
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uzroci ugroženosti: zbog pojačanoga procesa urbanizacije turističkih uzmorskih naselja uništavaju se ruderalna staništa. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.3.2. Ljudska naselja, 1.3.3. Turizam. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima parka prirode Učka. - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Loptasta kopriva jednogodišnja je zeljasta biljka, s većinom uspravnom i razgranjenom stabljikom, visoka 20–50 (–90) cm. Stabljika nosi veći broj nasuprotno poredanih listova, s peteljkom iste dužine kao i plojka. Pri dnu peteljke 2 su slobodna palistića, tako da na jednom čvoru stabljike postoje 4 palistića. Lisne plojke su 2–6 cm duge, duguljasto-jajaste, pri dnu klinasto sužene ili srcaste, na rubu urezano pilaste, a na vrhu šiljaste, njihov terminalni zubac je dulji od postranih. Neugledni zeleni cvjetovi skupljeni su u metličaste ili kuglaste paštitaste cvatove. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni, s ocvjećem građenim od jednakih elemenata. Muški cvjetovi su skupljeni u metličaste cvatove, imaju ocvjeće građeno od 4 jednaka listića i 4 superponirana prašnika. Ženski cvjetovi su skupljeni u kuglaste cvatove na dugim stapkama, a sadrže 4 nejednaka, čekinjavo dlakava listića ocvjeća i tučak s nadraslom jednogradnom plodnicom i sjedećom njuškom u obliku kista. Plod je jednosjemeni oraščić. Biljka je polusjene i svjetla, a uspijeva na dubokim, dušikom bogatim tlima. Poznata je uporabna (papir, boje, esencijalna ulja, hrana) i medicinska vrijednost te svojte (čajevi, tonici). Cvjeta od travnja do lipnja. Prema životnom je obliku terofit. Broj kromosoma je 2n=24. Pripada mediteranskom flornom elementu, kao južnoeuropsko-mediteranska biljka. - Staništa
I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom, I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Razmjerno suha i topla, djelomično zasjenjena zapuštena mjesta duž kamenih ograda, zidova kuća i staja, po dvorištima i smetlištima, duž cesta i putova, uz poljske međe i staze, pretežno po primorskim naseljima eumediteranske zone, rjeđe u submediteranskom području. Raste na tlu koje obiluje dušikovim spojevima (nitrofilna biljka), u ruderalnoj vegetaciji, osobito u asocijaciji Urticetum caudatae-piluliferae. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 87 Napuštena polja i zapuštena (ruderalna) mjesta. 87.2 Ruderalne zajednice. GLCC/SSC. 10. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Bosna i Hercegovina, Baleari, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, područje bivšega SSSR-a(Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim), Sardinija, Crna Gora, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada, [Njemačka]. Južna i zapadna Europa, kao adventivna biljka povremeno uspijeva i u nekim drugim europskim zemljama. - Nacionalna rasprostranjenost
Mediteranska makroregija: sjevernoprimorska, srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti: Brač, Cres, Drniš (usmeno priopćenje Lj. Marković), okolica Dubrovnika, Drvenik Veli, Hvar, Korčula, Lastovo, Mosor, Trpanj (usmeno priopćenje Lj. Marković), Skradin (usmeno priopćenje Lj. Marković), okolica Splita i Šibenika, Šolta, Učka, Unije, Vis.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Rosales - Porodica
Urticaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Euro+Med PlantBase (2013-06-11 00:00:00) The information resource for Euro-Mediterranean plant diversity, Online: http://www.emplantbase.org/home.html
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
Karlsson, M. (2013-06-12 00:00:00) Checklista över Nordens kärlväxter (2013-04-23). Online: http://www.euphrasia.nu/checklista/
Karlsson, T. (2013-09-05 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
Kleunen et al. (2018), https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/ecy.2542
- Ostala hrvatska imena
koperva, ljuta kopriva - Strana imena
Roman Nettle (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
ADAMOVIĆ, L. (1887): Građa za floru Dubrovačku. Glasn.Hrvatsk. Nar. Društva 2:161–216.
BEDALOV, M. (1976): Flora otoka Velog Drvenika. Glasn. Prir. Muz. Srpske Zemlje, Ser. B, Biol. Nauke 31:97–109.
BEDALOV, M. (1989): Prilog flori otoka Šolte. Acta Bot. Croat. 48:121–127.
FORENBACHER, A. (1911b): Otok Lastovo. Biljnogeografska studija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 185:47–122.
HIRC, D. (1915b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II. Učka gora i njezina okolina. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 210:6–92.
ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
TRINAJSTIĆ, I. (1970b): Građa za floru otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 29:245–250.
TRINAJSTIĆ, I. (1979b): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38:167–186.
TRINAJSTIĆ, I. (1988): Prilog flori otoka Unija. Acta Bot. Croat. 47:167–170.
TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
VLADOVIĆ, D., ILIJANIĆ, LJ. (1995): Treći prilog flori planine Mosor (Hrvatska). Acta Bot. Croat. 54:41–46.