CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Urtica membranacea Poiret in Lam. (J. Topić)

opnasta kopriva

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002598

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Urtica membranacea Poir. (HRCP002598). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2598. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: nestanak ruderalnih staništa u obalnim naseljima zbog urbanizacije u vezi s turizmom. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.3.2. Ljudska naselja, 1.3.3. Turizam
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Opnasta kopriva je jednogodišnja zelen, visoka 20–80 cm, s pridignutom ili uspravnom, razgranjenom stabljikom i većim brojem nasuprotno poredanih listova. Listovi su s peteljkom iste dužine kao i plojka. Plojke su jajaste, pri dnu zaobljene, grubo pilasta ruba, na vrhu šiljate. Palistići su intrapetiolarno srasli, tako da na jednom čvoru stabljike uz dva lista dolaze samo 2 palistića umjesto 4. Cvjetovi su skupljeni u uspravne ili stršeće i većinom jednospolne cvatove slične klasu, rjeđe se u istom cvatu nalaze i muški i ženski cvjetovi. Muški su cvatovi u gornjem, a ženski u donjem dijelu stabljike. Os muškoga cvata je krilasto proširena i nosi cvjetove samo s gornje strane. Os ženskih cvatova nije proširena i nosi cvjetove sa svih strana. U biljaka gdje se u istom cvatu javljaju i muški i ženski cvjetovi, os cvata nije proširena i nosi cvjetove sa svih strana. Sitni i neugledni, zeleni cvjetovi su jednospolni i jednodomni, s ocvjećem građenim od jednakih listića, a stoje na kraćim stapkama. Muški cvjetovi imaju 4 jednaka listića ocvjeća i 4 superponirana prašnika. Ženski cvjetovi imaju 4 nejednaka listića ocvjeća (dva vanjska kraća, a dva unutarnja duža) i tučak s nadraslom jednogradnom plodnicom te sjedećom njuškom u obliku kista. Plod je oraščić jajasta oblika. Cvjeta od ožujka (iznimno od siječnja) do lipnja. Prema životnom je obliku terofit. Broj kromosoma je 2n=26. Pripada mediteranskom flornom elementu, kao općemediteranska biljka.
  • Staništa
    I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja, I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Ruderalne površine po naseljima eumediteranske zone, na tlu koje je bogato dušikovim spojevima (nitrofilna biljka), umjereno vlažna i suha, polusjenovita staništa uz ograde, stajske zidove, gromače i sl. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 87 Napuštena polja i zapuštena (ruderalna) mjesta. 87.2 Ruderalne zajednice (u vegetaciji sveze Chenopodion muralis, u asocijaciji Urticetum caudatae-piluliferae). GLCC/SSC. 10.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Azori, Baleari, Korzika, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Crna Gora, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. Sredozemlje i zapadna Europa (prema sjeveru do sjeverne Francuske).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija: srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti: Biševo, Brač, Čiovo (usmeno priopćenje Lj. Marković), Drvenik, okolica Dubrovnika, Hvar, Korčula, Lastovo, Mljet, Sušac, Šipan.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Rosales
  • Porodica
    Urticaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Jonsell, B. & Karlsson, T. (2013-09-27 00:00:00) Lycopodiaceae – Polygonaceae
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Karlsson, M. (2013-06-12 00:00:00) Checklista över Nordens kärlväxter (2013-04-23). Online: http://www.euphrasia.nu/checklista/
    Karlsson, T. (2013-09-05 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BEDALOV, M. (1976): Flora otoka Velog Drvenika. Glasn. Prir. Muz. Srpske Zemlje, Ser. B, Biol. Nauke 31:97–109.
    FORENBACHER, A. (1911b): Otok Lastovo. Biljnogeografska studija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 185:47–122.
    GINZBERGER, A. (1921): Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Oesterr. Bot. Z. 70(9–12):233–248.
    HIRC, D. (1904a): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 159:85–165.
    NIKOLIĆ, E. (1898): Phänologische Mittheilungen aus der Winterflora Ragusa’s. Oesterr. Bot. Z. 48(12):448–453.
    PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
    PETTER, F. (1852f): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(12):89–91.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43:119–142.
    SAGORSKI, E. (1911): Über einige Arten aus dem illyrischen Florenbezirk. Oesterr. Bot. Z. 61(1):11–21.
    TRINAJSTIĆ, I. (1979b): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38:167–186.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
    VISIANI, R. (1872): Florae Dalmaticae Supplementum. Mem. Ist. Ven. 1(16):18–182.
    VISIANI, R. (1877): Florae Dalmaticae Supplementum alterum, pars I., adjectis plantis in Bosnia, Hercegovina et Montenegro crescentibus. Mem. Ist. Ven. 1(20):115–219.