CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

jednolisni žabnjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002593

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Jelaska, S., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Ranunculus ophioglossifolius Vill. (HRCP002593). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2593. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Sven D. Jelaska
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: nestanak staništa kao posljedica isušivanja močvara. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u dijelu svojeg areala u granicama zaštićenih područja, parkova prirode Velebit i Lonjsko polje te Ramsar lokaliteta u donjem toku Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Jednolistni žabnjak, inače predstavnik vrlo brojnog roda Ranunculus, pripada grupi vrsta koju karakterizira nitasto korijenje, cjeloviti listovi, žuti cvjetovi s golim cvjetištem, i lagano spljošteni plodovi s kratkim kljunom. Stabljika te jednogodišnje do dvogodišnje biljke visoka je 10–50 cm, više-manje razgranjena, gola ili s priljubljenim dlakama. Prizemni listovi imaju dugačku peteljku koja se prema vrhu stabljike skraćuje, pa su najgornji listovi stabljike sjedeći. Lisna je plojka prizemnih listova okruglasta, srcasta ili jajasta, a na gornjim listovima se sužava do suličastih najgornjih listova. Plojke listova su vrlo malo ili potpuno nazubljene. Cvjetovi promjera 5–10 mm dolaze u grozdastom cvatu na dugim, uzdužno izbrazdanim stapkama s prileglim dlakama. Lapovi (5) su goli i prilegli uz vjenčić sastavljen od pet dvostruko dužih, obrnuto jajolikih žutih latica. Prašnici žute boje veomasu brojni. Plodovi su jednosjemeni oraščići dugački do 1,5 mm, s fino bradavičastim stranama i kratkim kljunom.Jednolistni žabnjak raste na humoznim, slabo kiselim do slabo bazičnim tlima (pH 4,5–7,5). Uglavnom se pojavljuje na toplijim staništima suboceanske klime. Cvjeta od travnja do srpnja. Prema životnom je obliku terofit. Broj kromosoma 2n=16. Biljka je otrovna. U svježem stanju sve vrste roda Ranunculus u većoj ili manjoj mjeri sadrže anemonski kamfor zbog kojeg je biljka jako ošra okusa, no sušenjem se spoj raspada i biljka gubi na svojoj otrovnosti. Ekstrakt svježe biljke na koži izaziva crvenilo, a duljim kontaktom i ozljede nalik na opekline.
  • Staništa
    A.4.1.3. Močvarna vegetacija sporo tekućih voda
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Uspijeva na močvarnim mjestima, rubovima vodotokova, jaraka, odvodnih kanala i sličnih vodenih bazena. Element je močvarne vegetacije sveze Glycerio-Sparganion. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 53.14 Srednje visoke močvarne zajednice (Glycerio-Sparganion). GLCC/SSC. 12, 21
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Bosna i Hercegovina, Baleari, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim), Sardinija, Srbija, Crna Gora, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. Južna i zapadna Europa, sjeverno do Velike Britanije, Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pretežno u mediteranskoj makroregiji, a manjim dijelom u nižim i toplijim krajevima planinske i zapadnopanonske makroregije. Lokaliteti: Bokanjac, Brušane, Čitluk, Divoselo, Drniš, Dubravica, Dugi otok, okolica Gospića, Gruž, više lokaliteta u Istri (usmeno priopćenje S. Brana), Korčula, Krk, okolica Metkovića, Moslavina, Murter, ušće Neretve, Pag, Preloščica, Rab, okolica Rijeke, Solin, Topolovec, Trnovac, Trogir, Vlahničke donje, općenito uz Zrmanju.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Ranunculaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    jezičasti žabnjak
  • Strana imena
    Adder's-tongue Spearwort
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    HIRC, D. (1907): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 169:55–109.
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ. (1987): Vegetacijske i biljnogeografske značajke otoka Raba. In Mohorovičić, A. ed.: Rapski zbornik – zbornik radova sa znanstvenog skupa o otoku Rabu održanog od 25. do 27. listopada 1984. godine. JAZU i Skupština Općine Rab, Zagreb, 83–97.
    MORTON, F. (1914c): Beiträge zur Kenntnis der Flora von NordDalmatien. Oesterr. Bot. Z. 64(5):174–183.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    PANDŽA, M. (1995b): Analiza flore otoka Murtera. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 181–198.
    PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    PETTER, F. (1852d): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(8):58.
    PEVALEK, I. (1930): Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 16:119–158.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TRINAJSTIĆ, I. (1970b): Građa za floru otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 29:245–250.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.