CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Pedicularis acaulis Scop. (FOTO S. Brana)

prizemni ušljivac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002588

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Pedicularis acaulis Scop. (HRCP002588). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2588. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.1.1 Povećanje učestalosti/intenziteta požara, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12 Druge mogućnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: gubitak staništa zaraštanjem gorskih livada, zbog rekreacije, požara, ponekad i pretvaranje gorskih livada u poljoprivredne kulture. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 1.1.9. Ostalo, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Posredno je zaštićena u dijelu svojeg areala u granicama parka prirode Učka.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Prizemni ušljivac je višegodišnja zeljasta biljka bez vidljive stabljike, s prividno prizemnim listovima i cvjetovima. Listovi su tamno zeleni, 5–20 cm dugi, 1,5–2,5 cm široki, linearno-duguljasta oblika, perasto razdijeljeni na do 12 parova sjedećih, perasto rascijepanih golih segmenata jajasto-duguljasta oblika. Peteljka i lisno vreteno su dlakavi. Plavkasti ili ružićastobijeli cvjetovi smješteni su u sredini rozete listova, na 1–3 cm dugim dlakavim stapkama, jednosimetrični su i dvospolni, s dvostrukim ocvijećem. Čaška se sastoji od 5 sraslih lapova. Cijev čaške je gotovo jednako duga kao i 5 slobodnih režnjeva, koji su sulićasti, listu slični i na rubu pilasto nazubljeni. Vjenčić je izgrađen od 5 sraslih latica, dvousnat, do 35 mm dug, s dugom i ravnom cijevi, srpasto svinutom i na vrhu zaobljenom gornjom usnom te trodjelnom donjom usnom. Cijev vjenčića je gotovo iste dužine kao čaška. Cvijet ima 4 prašnika, oni su dvomoćni, a prašnice su im gole i pri bazi ušiljene. Tučak je sastavljen od dva plodna lista, s nadraslom dvogradnom plodnicom, vratom i glavičastom njuškom. Plod je stisnuto kuglast i u gornjem dijelu koso ušiljen višesjemeni tobolac, koji u zrelosti samo malo nadvisuje ili ne nadvisuje čašku. Cvjeta od travnja do lipnja. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Svojta je subendem kojoj se areal prostire od južnih Alpa do sjeverozapadnih Dinarida. Kao i drugi predstavnici roda Pedicularis, i ova je vrsta poluparazit (vidi kod Pedicularis hoermanniana K. Malý, str. 364).
  • Staništa
    C.3.5.2.8. Kamenjare prizemnog ušljivca i šaša crljenike, C.5.1.1. Termofilni šumski rubovi crvene iglice, C.5.1.3. Mezofilni šumski rubovi srednje djeteline
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na gorskim travnjacima, šumskim čistinama, rijetkim šikarama i rubovima šuma, na vlažnim ili sjenovitim mjestima, u brdsko-planinskom području u pojasu šuma crnoga graba, bukovih šuma i bukovo-jelovih šuma. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 34.7535 Travnjaci ušljivca i šaša crljenike (Pediculari-Caricetum humilis), 34.41 Kserotermofilne kontinentalne zajednice šumskih rubova (Geranion sanguinei), 34.42 Mezofilne zajednice šumskih rubova (Trifolion medii). GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Goranska mezoregija i sjevernoprimorska mezoregija. Lokaliteti: Brgud, nedaleko od Berama, oko Delnica, Istra (nekoliko nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), u šumi kod Kastva, Lokve, Obruč, dolina Rječine, Mrzla Vodica i Čabar, Učka (Vela Učka, Šija)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Orobanchaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Stemless Lousewort (engleski), brezstebelni ušivec (slovenski), pedicolare primaticcia (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HIRC, D. (1904b): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 158:171–221.
    HIRC, D. (1915b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II. Učka gora i njezina okolina. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 210:6–92.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    POSPICHAL, E. (1899): Flora des österreichischen Küstenlandes. Band 2. Franz Deuticke, Leipzig.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.