CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

moračina širolistna

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002587

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Mihelj, D., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Orlaya kochii Heywood (HRCP002587). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2587. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Darko Mihelj
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: gubitak staništa zbog napuštanja uzgoja strnih žitarica u mediteranskom području te zbog uništavanja korova. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 6.1. Pesticidi/kemijsko onečišćenje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Moračina širolistna jednogodišnja je biljka, visoka do 40 cm. Stabljika je jednostavna ili razgranjena, lagano dlakava pri bazi. Listovi su dvostruko do trostruko perasto rasperani, s posljednjim duguljastim dijelom. Cvjetovi grade štitasti cvat, na dugim stapkama s 2–4 zrake. Ovojnih listova ima 2–3, suličasta su oblika i obično jednake dužine kao što su to i zrake cvata. Ovojčić se sastoji od 2 do 3 listića, jajasto suličasta do jajasta oblika s membranoznim, golim ili trepljičavim rubom. Ocvjeće je bijelo, s vanjskim laticama 2–3 puta dužim od unutarnjih. Plod je elipsoidni kalavac dug 10–15 mm. Na sekundarnim brazdama ploda nalaze se 2–3 reda trnova koji su pri dnu spojeni. Prema životnom obliku je terofit. Broj kromosoma je 2n=16. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema tipu rasprostranjenosti stenomediteranska je svojta.
  • Staništa
    I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja, I.2.2.1. Intenzivno obrađivane oranice na nekomasiranim površinama, I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Suha mjesta među usjevima (korovu) u širokom visinskom rasponu (0–1400 m/nv). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 82.1 Intenzivno obra|ivane oranice, 87.1 Korovne zajednice. GLCC/SSC. 10.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke,Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, područje bivšega SSSR-a(Krim), Sardinija, Srbija, Slovenija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Uglavnom sjevernoprimorska mezoregija. Lokaliteti: Bakar, Crikvenica, Hvar, Labinština, polje Ćunski (o. Cres), Kraljevica, Rijeka, Senj.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Apiales
  • Porodica
    Apiaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    Kochijeva moračina
  • Strana imena
    Mohren-Breitsame (njemački), korenjava vehrica (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HIRC, D. (1908a): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 173:38–136.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    PETTER, F. (1852b): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(4):26–28.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.
    ŠEGULJA, N. (1981): Analiza flore sjeveroistočnog dijela Labinštine. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 7(2):95–112.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.