CRVENI POPIS
Natrag
Vodeni planinski okaš Erebia pronoe (Autor fotografije: M. Popović)
vodeni planinski okaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002585
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Erebia pronoe (Esper, 1780) (HRCP002585). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2585. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Zarastanje gorskih travnjaka i planinskih rudina kao posljedica promjena u gospodarenju livadnim staništima i vodotocima potencijalni su uzroci ugroženosti. S obzirom na to da je vrsta rasprostranjena lokalno, svako narušavanje staništa dovodi do smanjenja brojnosti populacija. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Zarastanje gorskih travnjaka i planinskih rudina kao posljedica promjena u gospodarenju livadnim staništima i vodotocima potencijalni su uzroci ugroženosti. S obzirom na to da je vrsta rasprostranjena lokalno, svako narušavanje staništa dovodi do smanjenja brojnosti populacija. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode, 6.5. Nenovčane vrijednosti - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Poticanje tradicionalnog stočarenja u svrhu revitalizacije travnjačkih planinskih staništa s pravodobnim i pravovaljanim režimima košnje ili ispaše kao i zaštita vlažnih livadnih staništa osnovne su mjere koje bi omogućile očuvanje staništa i populacija vodenog planinskog okaša. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Kod vrste E. pronoe postdiskalni je rub donje strane stražnjih krila obaju spolova nazubljen, očne su pjege s donje strane prednjih krila male, a donja je strana krila izrazito ispjegana. U Hrvatskoj, kao i na cijelom Balkanskom poluotoku, javlja se podvrsta fruhstorferi Warren (Sijarić i sur., 1984), koju najbolje opisuje velika apikalna očna pjega i izrazita redukcija crvenkastog polja (zone) s gornje strane krila. Obojenje donje strane podvrste fruhstorferi je blago tako da polja nisu jasno diferencirana. Slične vrste: Erebia melas (Herbst, 1796), Erebia aethiops (Esper, 1777) - Staništa
C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.3. Suhi travnjaci, C.4. Rudine - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Stanište vrste vlažni su gorski travnjaci, planinske rudine, ali i suhe planinske livade od 1000 metara nadmorske visine naviše do gornje granice vegetacije. Vrsta se može pronaći i na vlažnim proplancima unutar borove šume, na travnatim predjelima u blizini planinskih potoka i na vlažnijim planinskim strminama ispresijecanim vodotocima. Kao i prije spomenuti planinski okaši i vodeni okaš leti u jednoj generaciji godišnje, no, za razliku od njih, ova se vrsta kasno pojavljuje, tek u kolovozu, pa se često za hladnijih ljeta može zabilježiti i u rujnu. Stoga je u kolovozu jedna od najčešćih vrsta koja se javlja na travnjacima iznad 1400 metara. Mužjaci izlijeću dva tjedna prije ženki i često formiraju skupine skupljajući se uz rubove planinskih putova, dok se ženke zadržavaju na sušim livadama s niskom travom i biljkama na kojima se hrane sišući nektar. Vodeni planinski okaš zadržava se isključivo na južnim (jugoistočnim i jugozapadnim) ekspozicijama, ali nikada na sjevernim (SBN, 1987; Sonderergger, 2005; Tolman i Lewington, 2008). Ženke polažu jaja koja su nakon polaganja mliječno-bijele boje s 13–19 uzdužnih izbočenja, ali ubrzo mijenjaju boju i postaju sivo-smeđa s tamno smeđim točkama. Stadij jaja traje kratko, samo 11–13 dana. Iz jajašca izlazi gusjenica koja se presvlači četiri puta. Gusjenica je smećkasta s kratkim dlačicama i uzdužnim tamno smeđim i zelenim brazdama te je najčešće možemo vidjeti na biljkama hraniteljicama, običnoj vlasulji (Festuca ovina) i niskoj vlasulji (Festuca quadriflora). Kod uzgoja, gusjenice u zatočeništvu prihvaćaju travu Poa annua. Kukuljica je jednolično svijetlo smeđe boje, duljine samo 13 milimetara. Odrasli leptir ima raspon krila od 44 do 48 milimetara. I mužjaci i ženke kao odrasli zadržavaju se u blizini nektarom bogatih biljaka od kojih su u prehrani najomiljenije golublja zvjezdoglavka (Scabiosa columbaria), gorska moravka (Arnica montana) i velika zečina (Centaurea scabiosa). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je rasprostranjena od Pirineja u Francuskoj i Španjolskoj, preko Alpa u Švicarskoj, Italiji i Austriji. Lokalno je rasprostranjena u Dinarskim Alpama, preko Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Bugarske do Slovačke, Poljske i Karpata u Rumunjskoj (Sonderergger, 2005; Tolman i Lewington, 2008). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je zabilježena samo na uskoj planinskoj zoni Snježnika, Risnjaka, sjevernog i dijela srednjeg Velebita.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Nymphalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Water Ringlet (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -