CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Assmanova riđa

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002582

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Melitaea britomartis Assmann, 1847 (HRCP002582). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2582. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Gotovo ugrožena - NT A2c ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Neprikladna za procjenu - NE ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Ostalo
    • Napomena uz razlog promjene
      Prva procjena vrste
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Asmanova riđa ugrožena je u Hrvatskoj, kao i mnoge livadne vrste s dva procesa koji uništavaju livadne tipove staništa. Prvi je u odvijanju sukcesija uslijed prestanka tradicionalnih poljodjelstvenih aktivnosti (košnja, tradicionalno stočarstvo), a drugi uslijed intenzivnih poljodjelstvenih aktivnosti (pretvaranje livada u oranice, intenzivna košnja).
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.3.2 Ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama malog razmjera, 2.3.3 Agroindustrijska ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.2 Suše
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Asmanova riđa ugrožena je u Hrvatskoj, kao i mnoge livadne vrste s dva procesa koji uništavaju livadne tipove staništa. Prvi je u odvijanju sukcesija uslijed prestanka tradicionalnih poljodjelstvenih aktivnosti (košnja, tradicionalno stočarstvo), a drugi uslijed intenzivnih poljodjelstvenih aktivnosti (pretvaranje livada u oranice, intenzivna košnja).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Održavanje livadnih staništa poticanjem tradicionalne poljoprivrede omogućit će i opstanak ovog leptira. Potrebno je provesti i detaljna istraživanja u svrhu utvrđivanja detaljne rasprostranjenosti populacija.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Gornja strana krila je svijetlo smeđa do crvenkasta s izraženim crnim šarama. Bazalni dijelovi krila prekriveni su izraženim kompaktnim smeđim područjem. Donja je strana prednjih krila svijetlo smeđe do smeđe-crvenkaste boje, dok je donja strana stražnjih krila sa šarama (bijele, svijetlo smeđe, crvenkasto-smeđe), koje omeđuju crne tanke linije. Slične vrste: Melitaea aurelia Nickerl, 1850, vidi razlike pod vrstom M. aurelia
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.3. Suhi travnjaci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Stanište su različite livade, suhe i vlažne, šumske čistine s biljkama hraniteljicama: suličasti trputac Plantago lanceolata, širolistna čestoslavica Veronica teucrium, mali šuškavac Rhinanthus minor. Leptir polaže sjajna, svijetlo zelena jajašca s donje strane listova ovipozicijskih biljaka u nakupinama. Prezimljuje u stadiju gusjenice, koja je tamno smeđa do crna s bjelkastim izbočinama, zapredena između listova biljki. Zakukuljuje se u proljeće ili rano ljeto, ovisno o broju generacija. U sjevernoj i srednjoj Europi ima jednu generaciju, a u južnoj Europi dvije. Imago se pojavljuje od svibnja do kolovoza, a ako ima dvije generacije druga se pojavljuje krajem srpnja (Tolman i Lewington, 2008).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Euroazijski rasprostranjena vrsta. U Europi areal obuhvaća samo njen središnji dio (Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska). Lokalno je rasprostranjena u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Finskoj. Azijski dio areala obuhvaća Sibir, Mongoliju, dijelove Kine i Koreju.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je lokalno rasprostranjena (rub areala), zabilježena je samo u Gorskom kotaru i na Velebitu.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Nymphalidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Assmann’s Fritillary (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -