CRVENI POPIS
Natrag
nikerlova riđa
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002581
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Melitaea aurelia Nickerl, 1850 (HRCP002581). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2581. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Gotovo ugrožena - NT ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Neprikladna za procjenu - NA ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Na području Hrvatske vrsta je ugrožena intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje (kao npr. sadnja vinograda u kontinentalnom području Hrvatske, gnojenjem livada, pretvaranjem livada u poljoprivredne površine, intenzivnom košnjom ili ispašom), jer prestankom tradicionalnih poljodjelstvenih aktivnosti (ispaše stoke, košnje livada jedan do dva puta godišnje) nestaju njeni prirodni biotopi. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.3.3 Agroindustrijska ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.2 Suše - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Na području Hrvatske vrsta je ugrožena intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje (kao npr. sadnja vinograda u kontinentalnom području Hrvatske, gnojenjem livada, pretvaranjem livada u poljoprivredne površine, intenzivnom košnjom ili ispašom), jer prestankom tradicionalnih poljodjelstvenih aktivnosti (ispaše stoke, košnje livada jedan do dva puta godišnje) nestaju njeni prirodni biotopi. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Poticanje tradicionalnih poljodjelstvenih aktivnosti (ispaša stoke, košnja livada) od strane državnih i lokalnih tijela preduvjet su očuvanja staništa na kojima se pojavljuje nikerlova riđa, kao i mnoge druge vrste kukaca koje nestaju s određenih područja nestankom staništa. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Kao i sve vrste roda Melitaea gornje strane obiju krila sa smeđim i svijetlo smeđim šarama. Donja je strana prednjih krila svijetlo smeđa s istaknutima crnim šarama, a kod drugog para krila crne šare omeđuju područja koja su bijele, svijetlo smeđe i sivkasto-zelenkaste boje. Veličina je imaga od 26 do 32 mm. Slične vrste: Melitaea britomartis Assmann, 1847, asmanova riđa. Sličnost između nikerlove i asmanove riđe je velika tako da je za raspoznavanje ove dvije vrste potrebna velika pažnja. Osnovna morfološka razlika između ove dvije riđe očituje se u značajkama donje strane drugog para krila. Kod M. aurelia dvostruka je marginalna linija uz apikalni rub krila žuta, neznatno tamnija od susjednih područja, dok je kod M. britomartis dvostruka marginalna linija narančasto-smeđa do smeđa, nešto tamnija od susjednih žutih područja (Tolman i Lewington, 2008). Najpouzdaniji je način razlikovanja pregled genitalnog aparata koji je moguć i na živim leptirima. - Staništa
C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.3. Suhi travnjaci - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Stanište nikerlove riđe livade su s grmljem ili manjim drvećem, rubovi šuma. Biljka hraniteljica najčešće je suličasti trputac Plantago lanceolata (por. Plantaginaceae), iako se u literaturi spominju i neke druge vrste iz rodova urodica Melampyrum, čestoslavica Veronica ili naprstak Digitalis. Jajašca su bijelo-žute boje, odložena u brojnim nakupinama s donje strane listova ovipozicijske biljke. Gusjenica je smeđe-crna s bradavicama. Prezimljuje u zadnjem stadiju gusjenice u grupama. Zakukuljuju se na vegetaciji pri tlu. Pojavljuje se u jednoj generaciji, koja leti od lipnja do srpnja, a ako postoji i druga parcijalna generacija leptir se može naći i tijekom kolovoza. Visinsko je područje rasprostranjenosti nikerlove riđe od 100 do 1500 m nadmorske visine (Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Euroazijski rasprostranjena vrsta s arealom koji obuhvaća veći dio srednje Europe – Francuska, Njemačka, Švicarska, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Grčka, Albanija. Nikerlova riđa nije utvrđena u Velikoj Britaniji, Skandinaviji, na Iberijskom poluotoku. U azijskom dijelu njen areal obuhvaća područja Turske, Rusije i dijelove Kine. - Nacionalna rasprostranjenost
Na području Hrvatske rasprostranjena je uglavnom u kontinentalnom području, Podravina (Kranjčev, 1985), Slavonija i gorsko područje, Lika, Velebit. Na području Hrvatske nalazi se dio južne granice rasprostranjenosti nikerlove riđe u Europi.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Nymphalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Nickerl’s Fritillary (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -