CRVENI POPIS
Natrag
Kupusov bijelac Pieris brassicae (Autor fotografije: M. Šašić, o. Vis)
kupusov bijelac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002579
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Pieris brassicae (Linnaeus, 1758) (HRCP002579). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2579. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
U primijenjenoj entomološkoj literaturi vrsta se dugo smatrala štetnom, pa su poduzimane brojne (očito uspješne) mjere za smanjenje njene brojnosti posebno u antropogenim područjima (poljoprivredne površine i sl.) korištenjem pesticida za ubijanje gusjenica. To je osnovni razlog ugroženosti vrste. Danas znamo da je vrsta ugrožena i djelovanjem brojnih drugih čimbenika, a osim prirodnih neprijatelja iz porodica Braconidae, Ichneumonidae i Chalcidoidea i globalnih ekoloških promjena dodatan je razlog ugroženosti nestanak prirodnih staništa, što je posljedica urbanizacije i širenja gradskih površina i lokalna devastacija područja bogatih biljkama hraniteljicama. Kupusovog bijelca danas rjeđe viđamo u prirodnim staništima. Puno je češći u povrtnjacima i na drugim kultiviranim površinama koje se ne tretiraju pesticidima. Noviji podatci ukazuju na povlačenje kupusovog bijelca na područja gdje nema znatnog utjecaja čovjeka (vršni dijelovi Biokova, Učka, Velebit, Kamešnica), odnosno gdje je mala upotreba insekticida i herbicida. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1 Stambeni i poslovni kompleksi, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U primijenjenoj entomološkoj literaturi vrsta se dugo smatrala štetnom, pa su poduzimane brojne (očito uspješne) mjere za smanjenje njene brojnosti posebno u antropogenim područjima (poljoprivredne površine i sl.) korištenjem pesticida za ubijanje gusjenica. To je osnovni razlog ugroženosti vrste. Danas znamo da je vrsta ugrožena i djelovanjem brojnih drugih čimbenika, a osim prirodnih neprijatelja iz porodica Braconidae, Ichneumonidae i Chalcidoidea i globalnih ekoloških promjena dodatan je razlog ugroženosti nestanak prirodnih staništa, što je posljedica urbanizacije i širenja gradskih površina i lokalna devastacija područja bogatih biljkama hraniteljicama. Kupusovog bijelca danas rjeđe viđamo u prirodnim staništima. Puno je češći u povrtnjacima i na drugim kultiviranim površinama koje se ne tretiraju pesticidima. Noviji podatci ukazuju na povlačenje kupusovog bijelca na područja gdje nema znatnog utjecaja čovjeka (vršni dijelovi Biokova, Učka, Velebit, Kamešnica), odnosno gdje je mala upotreba insekticida i herbicida. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je utvrditi stvarnu rasprostranjenost vrste, brojnost populacija te razloge osjetljivosti ove vrste u odnosu na ostale pripadnike porodice bijelaca koji su i dalje vrlo česti. Potrebno je ograničiti primjenu pesticida i spriječiti nekontroliranu izgradnju. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Veličina kupusovog bijelca može iznositi i više od 50 mm. Osim veličinom, kupusov bijelac od ostalih vrsta roda Pieris razlikuje se i po jako izraženoj polukružnoj apikalnoj pjegi. Spolni dimorfizam je izražen, a ženke se razlikuju od mužjaka po dvije istaknute crne pjege na prednjim krilima. Donja strana stražnjih krila kod oba je spola jednolično žuta ili žuto-zelena. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom. - Staništa
C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.5.2. Šumske čistine - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Staništa kupusovog bijelca područja su bogata biljkama hraniteljicama gusjenice, a to su različite vrste iz porodice kupusnjača Brassicaceae i nektarom bogatih biljaka kao što je kravačac (Onopordon) i zečina (Centaurea). Gusjenice imaju upozoravajuću obojenost, maslinasto-zelene su s crnim točkicama i žutim linijama na leđnoj i bočnim stranama tijela, a imaju i kemijsku zaštitu sumpornim spojevima koje asimiliraju iz biljaka hraniteljica. Gusjenice prve generacije hrane se korovnim vrstama iz por. Brassicaceae koje su u tom razdoblju zelene te stoga pogodne za ishranu. Ostale, kasnije generacije hrane se povrtnim kulturama kao što su kupus, kelj, cvjetača, repica. Polifagne su. Mlada gusjenica izjeda listove bušeći u njima rupe različitih veličina, a starija pojede listove gotovo u potpunosti. Duge su oko 40 mm. Veličina populacije kupusovog bijelca u prirodi je djelomično i pod kontrolom parazitskih osica na gusjenicama Apanteles glomeratus i Pteromalus puparum, koje uzrokuju njihov znatan mortalitet. Stadij gusjenice traje od dva do četiri tjedna. Kukuljenje se gotovo nikada ne odvija na biljkama hraniteljicama, nego na drveću, zidovima, ogradama, kamenju. Kukuljica je bijele boje s puno crnih, nepravilno raspoređenih točkica. Dugačka je više od 20 mm. Na podlogu je pričvršćena paučinastim, ljepljivim nitima u okomitom položaju. Kukuljica je stadij prezimljavanja. Kupusov bijelac ima dvije do tri generacije godišnje, od ožujka do kraja listopada. Vrsta je migratorna pa su poznati i nalazi imaga na nadmorskim visinama od 2600 metara (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je euroazijske rasprostranjenosti. U Europi se pojavljuje do 66o sjeverne zemljopisne širine, a preleti su zabilježeni i sjevernije. Šira rasprostranjenost seže od sjevera Afrike, Turske, preko Sibira do Japana. U Europi je zabilježen na većini mediteranskih otoka. - Nacionalna rasprostranjenost
Na području Hrvatske vrsta je nekada bila široko rasprostranjena i česta u kontinentalno-nizinskom (Slavonija, Podravina, Hrvatsko zagorje, Međimurje, Turopolje), gorskom (Velebit, Dinara, Kamešnica, Gorski kotar) i mediteranskom području (Istra, Kvarner, Dalmacija). Dosadašnjim istraživanjem faune danjih leptira na brojnim prirodnim lokalitetima u Hrvatskoj vrsta se pokazala kao rijetka. Noviji podatci ukazuju na povlačenje kupusovog bijelca na područja gdje nema znatnog utjecaja čovjeka (vršni dijelovi Biokova, Učka, Velebit, Kamešnica).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Pieridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
Pelham, Jonathan P., 2008: A catalogue of the butterflies of the United States and Canada with a complete bibliography of the descriptive and systematic literature. Journal of Research on the Lepidoptera, vol. 40. xiv + 658.
University of Georgia Center for Invasive Species and Ecosystem Health - insects, https://www.invasive.org/species/insects.cfm
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Large White (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -