CRVENI POPIS
Natrag
Rottemburgov debeloglavac Thymelicus acteon (Autor fotografije: M. Popović)
Rottemburgov debeloglavac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002577
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šašić, M., Kučinić, M., Mihoci, I. (2015): Thymelicus acteon (Rottemburg, 1775) (HRCP002577). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2577. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Mladen Kučinić
Iva Mihoci
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Gotovo ugrožena - NT ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Vrsta je prvenstveno ugrožena zbog promjena koje nastaju u gospodarenju staništem. Intenzivna košnja i ispaša ugrožava njen opstanak. S druge strane prestanak košnje može privremeno dovesti do porasta brojnosti koja ubrzo zbog sve većeg zarastanja i sukcesije pada i vrsta polako izumire. Dodatne su opasnosti osobito u mediteranskom dijelu devastacija staništa nekontroliranom izgradnjom, posljedičnom izolacijom i fragmentacijom staništa te kemijskim zagađenjem. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Vrsta je prvenstveno ugrožena zbog promjena koje nastaju u gospodarenju staništem. Intenzivna košnja i ispaša ugrožava njen opstanak. S druge strane prestanak košnje može privremeno dovesti do porasta brojnosti koja ubrzo zbog sve većeg zarastanja i sukcesije pada i vrsta polako izumire. Dodatne su opasnosti osobito u mediteranskom dijelu devastacija staništa nekontroliranom izgradnjom, posljedičnom izolacijom i fragmentacijom staništa te kemijskim zagađenjem. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Na postojećim lokacijama nužno je poticanje tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti kao što su košnja i ispaša. Areal vrste u kontinentalnom je dijelu nepoznat pa bi i istraživanje rasprostranjenosti i biologije uvelike pridonijelo njenoj zaštiti, jer možemo pretpostaviti da je vrsta zbog vezanosti na suha i topla staništa tu ugroženija te ovisnija o načinu gospodarenju više nego u mediteranskom dijelu Hrvatske. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Rottemburgov debeloglavac odlikuje se svijetlo smeđom bojom gornje strane krila. Donja je strana krila svijetlo smeđa do žuta. Ženke imaju jače izraženu narančastu prugu na prednjem paru krila, dok kod mužjaka postoji jasno izražena tanka crna linija na prednjim krilima. Slične vrste: Rottemburgov debeloglavac može se zamijeniti s druge dvije vrste ovoga roda koje dolaze u fauni Hrvatske, malim debeloglavcem Thymelicus lineola (Ochsenheimer, 1808) i zagasitim debeloglavcem T. sylvestris (Poda, 1761). Od obje vrste razlikuje se po obojenosti, pruzi na prednjem paru krila (posebno izraženoj kod ženki) te jasno izraženoj tankoj crnoj liniji na prednjim krilima mužjaka, koja je kod drugih vrsta kraća i deblja. - Staništa
C.3. Suhi travnjaci, E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Rottemburgov debeloglavac kserotermofilna je vrsta koja dolazi na suhim i toplim livadama bogatim cvijećem i grmljem uglavnom na karbonatnoj podlozi i na mezofilnim livadama te na šumskim čistinama. Često ga se može vidjeti kako leti među grmljem. Biljke hraniteljice različite su trave (Poaceae), osobito kostrike Brachypodium pinnatum, B. sylvaticum i pirika Elymus repens te proljetni šaš Carex caryophyllea (Cyperaceae). Jaja odlaže u grupama od petnaestak s donje strane lista pri bazi. Nakon izlaska iz jajašca, gusjenica počinje graditi kokon u kojem prezimljuje. U travnju izlazi iz njega, hrani se, zakukuljuje te se u svibnju pojavljuju leptiri. Vrsta ima jednu prolongiranu generaciju, koja leti od sredine svibnja do početka kolovoza, što ovisi o nadmorskoj visini, koja je i do 1600 m (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je rasprostranjena u cijeloj Europi od sjeverozapada Afrike do 54° sjeverne zemljopisne širine, a na istok se pruža do Turske, Cipra, Izraela, Iraka i Irana. Ne dolazi u sjevernim dijelovima Europe iznad 54° zemljopisne širine na Islandu, Skandinaviji i Danskoj, a nema ga ni na Balearima, Korzici i Sardiniji (Tolman i Lewington, 2008). - Nacionalna rasprostranjenost
Rottemburgov debeloglavac rasprostranjen je u većem dijelu Hrvatske, u kontinentalno-nizinskom području i planinskom području, iako je češća u mediteranskom području, uključujući i otoke (npr. Unije, Pag, Rab).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Hesperiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Lulworth Skipper (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -