CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

šumski okaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002576

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Lopinga achine (Scopoli, 1763) (HRCP002576). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2576. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Osjetljiva - VU A2c ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Neprikladna za procjenu - NA ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Osnovni su uzroci ugroženosti šumskog okaša uništavanje šumskih staništa zbog promjene u gospodarenju šumom, ali i asfaltiranja šumskih cesta. Uz uništavanje šumskih biotopa, kemijska zagađenja te izolacija i fragmentacija staništa uzrokovana drugim ugrozama neki su od glavnih razloga ugroženosti ove vrste danas.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.2 Nasadi stabala, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Osnovni su uzroci ugroženosti šumskog okaša uništavanje šumskih staništa zbog promjene u gospodarenju šumom, ali i asfaltiranja šumskih cesta. Uz uništavanje šumskih biotopa, kemijska zagađenja te izolacija i fragmentacija staništa uzrokovana drugim ugrozama neki su od glavnih razloga ugroženosti ove vrste danas.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatku IV Direktive o staništima.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebno je očuvanje prirodnih svijetlih šuma i čistina, kao i zabrana asfaltiranja dijelova šumskih staza. Za ovu vrstu potrebno je istraživanje stvarne rasprostranjenosti i razloga pada brojnosti. Nakon toga uslijedila bi izrada plana upravljanja i izrada smjernica njegove zaštite.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Šumski okaš prepoznatljiva je vrsta zbog jako izraženih ocela uz rubove prednjih i stražnjih krila. Ocele su vidljive i na gornjim i na donjim stranama krila. I mužjaci i ženke smeđe su boje, ocele su crne, obrubljene tankom žutom linijom. Na donjoj strani drugog para krila s unutarnje i djelomično vanjske strane uz ocele pruža se nepravilno, bijelo, izduženo područje. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom.
    • Staništa
      E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Šumski okaš jedna je od rijetkih tipično šumskih vrsta danjih leptira koja je vezana za sjenovitu zonu ispod krošnji drveća i grmlja na rubovima čistina gdje je prisutna biljka hraniteljica. Nastanjuje djelomično otvorene proplanke hrastovih šuma (Quercus robur L.) s lijeskom (Corylus avellana L.) (Bergman, 2001). Razlog zbog kojeg vrsta nastanjuje rubove šuma jest taj što jaja bolje prezimljuju pod sjenom stabala i grmlja, jer su osjetljivija na isušivanje od drugih jajašaca okaša zbog većih pora (Bergman, 1999, 2000; Šašić i Mihoci, 2007). Poluokrugla svijetla jaja Lopinga achine odlaže pojedinačno na trave (Poaceae) roda Brachypodium i to na šumsku kostriku B. sylvaticum, iperastu kostriku B. pinnatum te na čvorastu oštricu Dactylis glomerata, travnjačku busiku Deschampsia caespitosa i na šaševe (Cyperaceae) roda Carex. Zelena dlakava gusjenica prezimljuje na spomenutim biljkama, a na proljeće se zakukuljuje i izlazi odrasli leptir, kojeg često možemo vidjeti u letu ispod krošnji ili kako se odmara na lišću (Bergman, 1999; Šašić i Mihoci, 2007). Vrsta ima jednu generaciju godišnje, tako da se imago javlja u lipnju i leti do početka kolovoza (Tolman i Lewington, 2008).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je lokalno raširena u Središnjoj Europi, na sjeveru od juga Skandinavije, na jugu od sjeverne Italije, a istočno preko Rumunjske, pa sve do Japana (Šašić i Mihoci, 2007; Tolman i Lewington, 2008). Izumrla je u velikom broju europskih zemalja i to u Danskoj, Belgiji, Luksemburgu, Britaniji i Bugarskoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je rasprostranjena u gorskim predjelima između Kupe, Save i Drave, kao i u Istri (Šašić i Mihoci, 2007).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Nymphalidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Woodland Brown (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -