CRVENI POPIS
Natrag
Proljetni planinski okaš Erebia medusa (Autor fotografije: A. Delić, Štirovača)
proljetni planinski okaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002575
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Erebia medusa (Denis & Schiffermüller, 1775) (HRCP002575). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2575. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Osnovni su uzroci ugroženosti proljetnog planinskog okaša u Hrvatskoj zarašćivanje gorskih livadnih površina i planinskih rudina, kao i zatvaranje manjih livadnih površina, čistina unutar šuma u cjeloviti šumski sklop. Sljedeći su problemi izgradnja prometne i druge infrastrukture na pojedinim lokalitetima nalaza vrste koji uzrokuju u izolaciju i fragmentaciju staništa. Kolekcionarstvo se navodi kao potencijalni, ali u manjoj mjeri prisutan razlog ugroženosti. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Osnovni su uzroci ugroženosti proljetnog planinskog okaša u Hrvatskoj zarašćivanje gorskih livadnih površina i planinskih rudina, kao i zatvaranje manjih livadnih površina, čistina unutar šuma u cjeloviti šumski sklop. Sljedeći su problemi izgradnja prometne i druge infrastrukture na pojedinim lokalitetima nalaza vrste koji uzrokuju u izolaciju i fragmentaciju staništa. Kolekcionarstvo se navodi kao potencijalni, ali u manjoj mjeri prisutan razlog ugroženosti. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je provesti istraživanja populacija radi procjene stanja i brojnosti poznatih populacija te utvrđivanja novih, kako bi se omogućilo određivanje odgovarajućih konkretnih mjera očuvanja. Općenito je potrebno spriječiti zarastanje livadnih planinskih lokaliteta, prvenstveno poticanjem ekstenzivnog stočarstva, te omogućiti revitalizaciju gorskih i planinskih livadnih, travnjačkih dijelova unutar većih šumskih ekosustava. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Osnovna je boja krila tamno smeđa. Erebia medusa ima najčešće pet, a rijetko četiri očne pjege na prednjim krilima. Proljetni planinski okaš vrlo je varijabilna vrsta, tako da na Velebitu dolaze vrlo živo obojeni primjerci, koji se približavaju formi psodea Hbn., ali pripadaju ssp. euphrasia Fruhst., dok na Bjelolasici prevladava f. brigobana Fruhst., a ima i primjeraka f. hippomedusa Ochs., koji su potpuno bez očnih pjega (Lorković, 2009). Slične vrste: Erebia oeme (Hübner, 1804). Erebia medusa za razliku od E. oeme ima najčešće pet, a rijetko četiri očne pjege na prednjim krilima, dok E. oeme ima najčešće tri ili četiri očne pjege, a rijetko je bez ocela na bijelom polju prednjih krila. - Staništa
C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe, C.4.1. Planinske rudine, C.5.1. Šumski rubovi, C.5.2. Šumske čistine - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Stanište proljetnog planinskog okaša gorske su livade, livade uz šumu i čistine unutar šume na nadmorskim visinama od 1300 do 1600 m. Naime, E. medusa tipična je vrsta gorskih livada i planinskih rudina koje su pedološki siromašne dušikom, dok u šumama dolaze isključivo na čistinama koje imitiraju livadne sustave (Schmitt i dr., 2000). Proljetni planinski okaš preferira staništa i lokalitete južnih ekspozicija, dok se u većem broju može naći i na jugoistočno i jugozapadno eksponiranim predjelima (Sonderegger, 2005). Ovipozicijske biljke i biljke hraniteljice iz porodice su trava (Poaceae) iz roda Festuca (obična vlasulja F. ovina, crvena vlasulja F. rubra) i roda Bromus (stoklasna uspravna B. erectus). Iz smeđeg jajašca s crvenim mrljama i od 15 do 19 uzdužnih brazda, petnaestak dana nakon odlaganja, izlazi gusjenica koja prezimljuje. Njen razvoj može biti i dvogodišnji, tako da se zakukuljuje druge godine u rano proljeće, nakon čega se rano u svibnju pojavljuju odrasli leptiri, koji su aktivni do kolovoza. Kukuljica je boje pijeska, duljine 12–13 milimetara (SBN, 1987; Sonderegger, 2005). Proljetni planinski okaš visokoplaninska je vrsta i ima jednu generaciju godišnje, a imago se pojavljuje već rano u svibnju pa je kao najranija vrsta roda Erebia dobio i ime proljetni planinski okaš. Na višim nadmorskim visinama vrhunac aktivnosti doseže u lipnju i srpnju. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Proljetni planinski okaš eurosibirske je rasprostranjenosti, od Francuske, Belgije, sjeverne Italije, sjevera Njemačke, Poljske, Balkanskog poluotoka do sjevera Grčke, Turske, preko Transkavkaza, juga Sibira, Mongolije do sjevera Kine. - Nacionalna rasprostranjenost
Rasprostranjen je na cijelom planinskom području od Učke u Primorju, Risnjaka (Gorski Kotar), preko Velebita, Velike i Male Kapele te Ličke Plješivice do Dinare.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Nymphalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Woodland Ringlet (engelski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -