CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Močvarna riđa Euphydryas aurinia (Autor fotografije: M. Šašić, Benkovac)

močvarna riđa

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002574

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Euphydryas aurinia (Rottemburg, 1775) (HRCP002574). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2574. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Vrsta je ugrožena nestankom „prirodnih” staništa zbog sukcesije tj. zarašćivanja livada grmovitom vegetacijom, isušivanja livada ili intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. Istraživanja su pokazala da je vrsta iznimno osjetljiva i na minimalne promjene stanja u okolišu i da svaka promjena kvalitete staništa utječe na njezine metapopulacije. Na smanjenje brojnosti populacije u velikoj mjeri utječu parazitoidi reda opnokrilaca (Hymenoptera).
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi, 11.2 Suše
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta je ugrožena nestankom „prirodnih” staništa zbog sukcesije tj. zarašćivanja livada grmovitom vegetacijom, isušivanja livada ili intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. Istraživanja su pokazala da je vrsta iznimno osjetljiva i na minimalne promjene stanja u okolišu i da svaka promjena kvalitete staništa utječe na njezine metapopulacije. Na smanjenje brojnosti populacije u velikoj mjeri utječu parazitoidi reda opnokrilaca (Hymenoptera).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatcima II i IV Direktive o staništima, a cilj je očuvanja na 26 područja Ekološke mreže Republike Hrvatske.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Osnovne su mjere za očuvanje staništa poticanje tradicionalnih djelatnosti (ispaša i pravodobna košnja livada) te sprječavanje zarastanja i preintenzivne košnje kao i nestanka vlažnih livada uslijed kanaliziranja tokova i pada razine podzemnih voda uslijed drenaža. Potrebno je utvrditi stvarne razloge ugroženosti močvarne riđe na pojedinim područjima u Hrvatskoj i na temelju toga izraditi kvalitetni plan upravljanja ugroženih populacija. Dugogodišnji monitoring i praćenje statusa populacija odredit će i dodatne aktivnosti i smjernice u zaštiti močvarne riđe.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Močvarna riđa odlikuje se izraženim crvenim, žutim i crnim šarama na prednjim i stražnjim krilima. Na obje strane stražnjih krila postdiskoidalno je vidljiv niz crnih točaka u svakom polju.
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.5.1. Šumski rubovi
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Staništa močvarne riđe vlažne su vapnenačke otvorene livade s biljkama hraniteljicama iz rodova Scabiosa, Knautia, Centaurea, Lonicera, Plantago, Teucrium, kao i Succisa pratensis (sjeverna i srednja Europa) te Digitalis spp. (Slovenija). U južnim dijelovima areala zabilježena je i na suhim livadama nastalima nakon sječe mediteranskih šuma. Ženka odjednom polaže od 80 do 350 jajašaca žute boje u nakupinama s donje strane listova, iz kojih krajem srpnja izlaze gusjenice. Gusjenica je crna s istaknutim četinama po tijelu, koje gradi kao zaštitnu mrežu oko tijela. Gusjenice se u početku razvoja ne hrane solitarno već kolonijalno u malim svilenim mrežama. Od pet do pedeset gusjenica hibernira u četvrtom stadiju u zimskim mrežama od sredine ili kraja rujna. Zimsku hibernacijsku mrežu gusjenice grade na bazi biljaka hraniteljica i okolne vegetacije od 10 do 20 cm iznad površine tla. Krajem ožujka sljedeće godine, a nakon hibernacije četvrti stadij gusjenice prekida „skupno” hranjenje tako da se u petom i šestom stadiju gusjenice hrane pojedinačno. Od kraja travnja do početka svibnja vrsta živi u stadiju kukuljice iz koje u prvom ili drugom tjednu svibnja ovisno o klimatskim prilikama izlijeće odrasli leptir. Močvarna riđa ima jednu generaciju godišnje. Visinska je rasprostranjenost močvarne riđe do 1950 m (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Močvarna riđa euroazijski je rasprostranjena vrsta, prisutna u većem dijelu Europe uključujući Veliku Britaniju i južni dio Skandinavije na sjeveru te Španjolsku na jugu. Ne dolazi na velikom djelu Apeninskog poluotoka, kao ni u srednjoj i južnoj Grčkoj. Dolazi i u sjevernoj Africi, a u Aziji areal dopire do područja Koreje. Zbog „rascjepkanosti” areala i nemogućnosti komunikacije između pojedinih populacija vrsta se odlikuje velikom morfološkom varijabilnošću na području Europe te je opisano nekoliko podvrsta: debilis (Pireneji i Alpe), provincialis (južne Alpe, sjeverna Italija, Francuska), hibernica (Irska), beckeri (sjeverna Afrika, Portugal, Španjolska) (Tolman i Lewington, 2008).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je rasprostranjena lokalno u kontinentalno-nizinskom (Podravina), gorskom (gornji tok rijeke Kupe) i mediteranskom području.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Nymphalidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Marsh fritillary (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -