CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Moehringia tommasinii Marchesetti (FOTO S. Brana)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

Tommasinijeva merinka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002570

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (CR) A3c; B1ab(ii,iii,v)+2ab(ii,iii,v))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Brana, S., Rešetnik, I., Nikolić, T. (2005): Moehringia tommasinii Marches. (HRCP002570). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2570. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Slavko Brana
  • Suradnik/ci
    Ivana Rešetnik
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 3.2 Rudnici i kamenolomi
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: moguće su promjene staništa uzrokovane bliskim miniranjem; aktivnosti penjača. Populacija u Istarskim toplicama na desnoj obali Mirne ne prelazi 1000 jedinki, a na lijevoj obali 200 jedinki. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.2.1. Rudarstvo, 1.3.3. Turizam.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je na popisu bioindikatora (ANONYMUS 1992b). Nalazi se na popisu Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) i direktive o staništima (ANONYMUS 1992, Appendix IIb i Appendix IVb).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 5.1.1. Međunarodna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tommasinijeva merinka je nježna, busenasta biljka s 10–25 cm dugom, bogato viličasto razgranjenom stabljikom. Gola stabljika je tanka, slabo bridasta i polegla, a pojedinačni dijelovi se uzdižu ili su viseći. Modrozeleni listovi su mesnati, sjedeći ili malo obuhvaćaju stabljiku, ali nisu srasli u rukavac. Gornji listovi su dugi oko 2 cm, produženo lopatasti do linearni, bez izrazitih žila, dok su donji listovi mnogo kraći. Tetramerni cvjetovi skupljeni su u siromašne cimozne cvatove. Tanke cvjetne stapke su 4–6 puta duže od lapova i u vrijeme cvatnje su kukasto svinute i strše. Lapovi su oko 5 mm dugi, jajasto-lancetastog oblika i na vrhu kratko ušiljeni, dok im je rub suhokožičast. Latice su malo duže od lapova, duguljasto obrnuto jajaste i na vrhu zaobljeno tupe. Vratova ima obično 4. Plod je duguljasto jajast tobolac. Crne, bubrežaste sjemenke imaju resasto izrezani privjesak koji nalikuje listu. Prema životnom obliku je hamefit. Cvjeta u razdoblju IV–VII mjesec. Hazmofit je i ombrofobna vrsta, ali traži procjednu vodu i preferira procjedne pukotine u stijenama. Razmnožava se sjemenom a rasprostranjuje mirmekohorijom. Broj kromosoma je 2n=64.
  • Staništa
    B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pukotine i police vapnenačkih stijena, prisojnih strana, u zajednici Asplenio-Moehringietum tommasinii Martini 1990 (zajedno sa svojtama Parietaria judaica L., Sesleria tenuifolia Schrad., Campanula pyramidalis L., Satureja montana L. subsp. variegata (Host) P. W. Ball, Sesleria tenuifolia Schrad., Asplenium lepidum C. Presl.). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 62.1A Ilirsko-helensko-balkanske vapnenačke stijene (Potentilletalia caulescentis). GLCC/SSC. 19.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: endemična vrsta graničnog područja istočnih Alpa i sjeverozapadnih Dinarida (sjeverna Istra, Slovenija, Italija).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Sjevernoprimorska mezoregija. Lokaliteti: Istarske toplice, Nugla (u novije vrijeme nepotvr|en navod, Pospichal 1897)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Caryophyllales
  • Porodica
    Caryophyllaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Tommasinijeva popkoresa (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FREYN, J. (1876): Über einige Pflanzen, insbesondere der österr.- ungar. Flora. Oesterr. Bot. Z. 26(7):227–229.
    KALIGARIĆ, M. (1990): Botanična podlaga za naravovarstveno vrednotenje slovenske Istre. Varstvo narave 16:17–44.
    MARCHESETTI, C. (1879): Moehringia Tommasinii mihi. Bol. Soc. Adriat. Sci. Nat. Trieste 5:327–329.
    MARCHESETTI, C. (1896–1897): Flora di Trieste e de´suoi dintorni. Trieste.
    MARTINI, F. (1987): L´endemismo vegetale nel Friuli-Venezia Giulia. Biogeographia 13:339–399.
    MARTINI, F. (1990): Distribution and phytosociological behaviour of Moehringia tommasinii March. Studia Geobot. 10:119-132.
    MARTINI, F., POLDINI, L. (1990): Beitrag zur Floristik des nordadriatischen Küstenlandes. Razprave 4. Razreda SAZU 31(10):162.
    POSPICHAL, E. (1897): Flora des österreichischen Küstenlandes. Band 1. Franz Deuticke, Leipzig
    TRINAJSTIĆ, I. (1980): Aperçu syntaxonomique de la végétation des rochers de l´espace Adriatique. Stud. Geobot. 1(1):203–212.
    WRABER, T. (1992): Tommasinijeva popkoresa. Proteus 54(6–7):231–233.