CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Menyanthes trifoliata L. (FOTO T. Nikolić)

močvarna trolistica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002569

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (R -)

    • Citat
    Marković, Lj., Sekelez, M. (2005): Menyanthes trifoliata L. (HRCP002569). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2569. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ljerka Marković
    • Suradnik/ci
      M. Sekelez
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.2.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Uzroci ugroženosti: promjene ekoloških uvjeta na staništu zbog melioracijskih zahvata (isušivanja močvarnih staništa) Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje, 2.1.4. Tradicionalna medicina, 3.3.5. Gubitak staništa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u granicama nacionalnog parka Plitvička jezera, parka prirode Velebit i posebnog botaničkog rezervata Dubravica.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Močvarna je trolistica, 15–30 cm visoka, gola, višegodišnja biljka, s puzavim, valjkastim podankom, koji je člankovit i razgranjen, 1–1,5 cm debeo, obrašten ljuskavim listovima. Podanak prelazi u uzdignutu stabljiku bez listova (batvo). Listovi su prizemni, trodijelni, s dugom peteljkom, pri dnu proširenom poput rukavca. Liske su do 7 cm duge i 3 cm široke, gotovo sjedeće, naopako jajaste, cijela ruba ili fino nazubljene, tupe ili šiljaste, s perastom nervaturom. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, s dvostrukim ocvjećem i većinom s jasno izraženom heterostilijom. Po 10–20 cvjetova skupljeno je na vrhu stabljike u uspravnom, razmjerno gustom grozdu. Cvjetne stapke su 5–10 mm duge, duže od jajasto-duguljastih pricvjetnih listova. Čaška se sastoji od pet međusobno sraslih lapova, slobodni režnjevi čaške su duguljasti i tupi. Vjenčić je bijel ili ružičast, izgrađen od pet sraslih latica, kratko ljevkast, do sredine razdijeljen na pet duguljasto suličastih, 6 mm dugih, unatrag zavinutih režnjeva, koji su s unutarnje strane gusto obrasli dugim mesnatim dlakama. U cvijetu ima pet prašnika, priraslih za cijev vjenčića. Njihove su tamnoljubičaste prašnice streličasta oblika. Tučak je sastavljen od dva plodna lista, s nadraslom jednogradnom plodnicom, nitastim vratom i dvokrpastom njuškom. Plod je kuglasti ili jajasti tobolac, s brojnim pločastim ili lećastim sjemenkama. Sjemenke su glatke, sjajno svijetlosmeđe, 2,5 mm široke. Biljka je svjetla i pokazatelj mokrih tala (težište na često natopljenim tlima siromašnih zrakom) siromašnih dušikom. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema životnom obliku je hidrofit ili geofit. Broj kromosoma je 2n=54. Prema flornom je elementu cirkumholarktič ka (cirkumborealna) biljka. Visoko je tolerantna na anaerobne uvjete u staništu. Ima ljekovita svojstva pa se nekad obilno primjenjivala u pučkoj medicini protiv različitih bolesti. Zabilježena je i kao ukrasna biljka. Jedina je vrsta roda u europskoj flori.
    • Staništa
      C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša , C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Močvare, cretovi i cretne livade, u zajednicama razreda Scheuchzerio-Caricetea fuscae. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 54.2. Niski cretovi cretnog šaša (Carex davalliana), 54.483A Cret bijele šiljkice (Rynchosporetum albae). GLCC/SSC. 21.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: veći dio Europe (rijetka u Sredozemlju); ?Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bosna i Hercegovina, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Faeröer, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Island, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Crna Gora, Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Sjevernoprimorska mezoregija, podkapelska i lička mezoregija, banijska, pokupska, gornjoposavska i zagorska mezoregija, bosutska posavina. Lokaliteti: Berak (istočna Slavonija), Dubravica (Hrvatsko zagorje), Sv. Helena, kod Zdenčine, Novigrad (Pokuplje), Plaški, Blatuša, Topusko, Plitvice, između Otočca i Lešća, Staro Selo i Rizvanuša kraj Brušana, Senjska draga, kod Kalčevca i Melnice.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asterales
    • Porodica
      Menyanthaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Böcher, T.W., Holmen, K. & Jakobsen, K. (1978). P. Haase & Søns Forlag, Copenhagen, Denmark ISBN 87-559-0385-1
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 453-454.
    • Ostala hrvatska imena
      gorki trolist, trolistica, capulica, cerefolj divji
    • Strana imena
      Sumpf-Bitterklee (njemački), Fieberklee (njemački), Buck-bean (engleski), Bog-bean (engleski), Bog-myrtle (engleski), Buckbean (engleski), Marsh-clover (engleski), Marsh-trefoil (engleski), Water-trefoil (engleski), trefle-d'eau (fransuski), ményanthe trifolié (francuski), trifoglio fibrino (talijanski), navadni mrzličnik (slovenski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BEVILACQUA, LJ. (1959): Flora i vegetacija Samoborskog gorja od Jaske do Plešivice. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      GAŽI-BASKOVA, V. (1975b): Neka nova nalazišta biljnih vrsta na otoku Cresu, Kornatskom otočju i kopnenim dijelovima Hrvatske. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 1(1):69–77.
      HIRC, D. (1909b): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 179:1–62.
      HORVAT, I. (1929): Rasprostranjenost i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 4:1–34.
      HRŠAK, V. (1996): Vegetation succession at acidic fen near Dubravica in the Hrvatsko zagorje region. Nat. Croat. 5(1):1–10.
      NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
      PERŠIN, V. (1964): Kratak pregled florističkih istraživanja okolice Karlovca. Zb. Gradskog muz. Karlovac 1:187–203.
      PEVALEK, I. (1925): Geobotanička i algološka istraživanja cretova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 230:29–117.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1994f): Menyanthes trifoliata L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 313–314.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      SCHULZER, S., KANITZ, A., KNAPP, J. (1866): Die bisher bekannten Pflanzen Slavoniens. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 16:3–172.
      ŠEGULJA, N., KRGA, M. (1990c): Ligularia sibirica (L.) Cass. – eine neue Art der Jugoslawischen Flora. Acta Bot. Croat. 49:137–142.