CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Marsilea quadrifolia L. (FOTO J. Topić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

četverolisna raznorodka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002568

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Šegulja, N., Sasunić, I., Belamarić, M. (2005): Marsilea quadrifolia L. (HRCP002568). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2568. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
    • Suradnik/ci
      I. Sasunić
      M. Belamarić
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Uzroci ugroženosti: ugrožavanje vlažnih i močvarnih staništa meliorativnim i drugim zahvatima. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala.
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Mjere zaštite nisu poduzete nikakve posebne mjere zaštite. Svojta je posredno zaštićena u dijelovima areala u parkovima prirode Lonjsko polje i Kopački rit. Na popisu je Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), popisu Emerald Network programa i direktive o staništima (ANONYMUS 1992, Appendix IIb i Appendix IVb).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 5.4.1. Međunarodna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Četverolisna raznorotka je višegodišnja, močvarna ili vodena paprat, s puzavim podankom dugim do 50 (100) cm i tankom slabo razgranjenom stabljikom visine do 10 cm. Listovi imaju 10–20 cm duge peteljke, a s plojkom razdijeljenom na četiri trokutaste, naopako jajaste liske (nalik »četverolisnoj djetelini«), koje su do 15 (–30) mm duge i široke. Spore nastaju u sporokarpima složene morfološke i anatomske građe. Većinom 2–3(– 4) sporokarpa smješteno je zajedno pri dnu lisne peteljke na do 2 cm dugom dršku. Dugi su 6–8 mm i imaju oblik sjemenke graha. U vrijeme zrelosti su crnkaste boje i goli. U svakom sporokarpu sa svake je strane po 7–9 sorusa. Raznorotka je jedna od malobrojnih heterospornih papratnjača. Prema životnom je obliku svojta hidrofit. Broj kromosoma je 2n = 40 (32, 100–140). Sporokarp i spore razvijaju se u povoljnim uvjetima od srpnja do listopada. Pripada cirkumholartičkom ili eurazijskom flornom elementu. Pokazatelj je izuzetno toplih staništa, izmjenične vlažnosti (podnosi i dulje vrijeme bez vode), slabo kiselih do slabo bazičnih glinastih tala, umjereno bogatim dušikom. Rod Marsilea u europskoj je flori zastupljen s 5 vrsta. Navodi se kao bioindikator (ANONYMUS 1992).
    • Staništa
      A.4.2.1. Niski šiljevi
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Četverolisna raznorotka uspijeva na muljevitim ili muljevito-pjeskovitim mjestima, izvrgnutim periodičnom poplavljivanju, koja ljeti povremeno i presušuju. Staništa su najčešća u nizinskim područjima, uz bare, ribnjake, mrtve riječne rukavce, grabe i sl. Svojta je karakteristična vrsta reda Isoëtetalia i dolazi u sastavu zajednica razreda Isoëto-Nanojuncetea. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion). GLCC/SSC. 12, 21.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, %Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zapadno-panonska makroregija, u dolinama rijeka (većinom Sava i pritoke), istočno-panonska makroregija (većinom Drava) u poplavnim područjima. U novije vrijeme vrsta je zabilježena i na dva lokaliteta u sjevernom Primorju, ali se na jednom (dolina Dubračine između Crikvenice i Triblja) održala samo tri godine. Lokaliteti: Boljevce bara, Bosut, Črnec polje, Davor, dolina donje Neretve (kod Opuzena), Draganići (Crna Mlaka), Gaj, Jašova, Josipovački rit, kanal Sava-Odra, Kopačevo–Bilje, Krk (između Čižića i Rudina), Kutina, Lipik, Lipovčan, Lipovljani, Lonjsko polje (općeniti navodi), Maršane, Mokro polje, Moslavina (općeniti navodi), Nova Gradiška, Nova Gradiška-Cernik, Nijemci, Novska, okolica Osijeka, Okolje, Okučani, Palača kod Čepina, Pecko jezero, Pisarovina, Podravina, Poljana (kod Vrbovca), Popovača, Selce (Karlovac), uz rijeku Čazmu (Česmu), selo Vid (donja Neretva), Vrbovec, Vuka, Vukovar.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Polypodiopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Salviniales
    • Porodica
      Marsileaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Svenska kärlväxtnamn (1900-01-01 00:00:00) Databas levererad av Thomas Karlsson 2011-06-16
      USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021cvp), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=MAQU
    • Ostala hrvatska imena
      raznorotka
    • Strana imena
      Upright Water Clover (engleski), marsilée a quatre feuilles (francuski), Kleefarn (njemački), štiriperesna marzilka (slovenski), trifoglio acquatico comune (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • HIRC, D. (1905): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 161:145–239.
      HULINA, N. (1989a): Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Bot. Croat. 48:141–160.
      HULINA, N. (1993): Sintaksonomska analiza vrste Marsilea quadrifolia L. (Marsileaceae) u Hrvatskoj Posavini. Acta Bot. Croat. 52:65–73.
      RAUŠ, Đ., SELETKOVIĆ, Z., ŠEGULJA, N., TOPIĆ}, J. (1980): Komparativna istraživanja ekosistema u Hrvatskoj. Šumarski List 104(5–6):201–218.
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠEGULJA, N. (1994d): Marsilea quadrifolia L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 307–308.
      ŠEGULJA, N., RAUŠ, Đ. (1993): Sto trajnih ploha Republike Hrvatske. (Ekološka istraživanja). Glasn. Šumske Pokuse 29:133–148.
      TRINAJSTIĆ, I. (1970a): Četvrti prilog flori otoka Krka. Acta Bot. Croat. 29:251–254.