CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Mala svibanjska riđa Euphydryas maturna (Autor fotografije: M. Šašić, Žumberak)

mala svibanjska riđa

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002565

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Euphydryas maturna (Linnaeus, 1758) (HRCP002565). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2565. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nedovoljno poznata - DD ver 2.3 (World Conservation Monitoring Centre 1996)
    • Europska procjena
      Osjetljiva - VU A2c ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Neprikladna za procjenu - NA ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Vrsta zahtijeva svijetle, prorijeđene bjelogorične šume te je ugrožena kako u Hrvatskoj tako i u mnogim dijelovima Europe zbog neadekvatnog gospodarenja šumama, krčenja šume, kao i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.2.1 Plantaže malog razmjera, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 6.2 Rat, građanski nemiri i vojne vježbe, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 11.2 Suše
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta zahtijeva svijetle, prorijeđene bjelogorične šume te je ugrožena kako u Hrvatskoj tako i u mnogim dijelovima Europe zbog neadekvatnog gospodarenja šumama, krčenja šume, kao i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatcima II i IV Direktive o staništima, a cilj je očuvanja na pet područja Ekološke mreže Republike Hrvatske.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebno je provesti detaljnija istraživanja rasprostranjenosti i uzroka ugroženosti male svibanjske riđe. Nakon toga moguće je dati preciznije mjere očuvanja koje će uključivati smjernice za gospodarenje šumama koje su nužne za opstanak ove vrste kao što je održavanje šumskih sastojina niskog uzgojnog oblika, npr. „šuma panjača” i očuvanje prirodnih rubova šuma.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Mala svibanjska riđa odlikuje se narančastim, žutim i smeđim šarama i obojenjima na gornjoj strani krila te žutim, narančastim i bijelim na donjim stranama krila. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom.
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Staništa male svibanjske riđe prorijeđene su bjelogorične ili miješane šume do 1000 metara nadmorske visine, koje uključuje rubove šume, prosjeke i čistine u šumi. Ograničavajući je čimbenik u rasprostranjenosti vrste kvaliteta šumske vegetacije, jer vrsta zahtijeva sastojine niskog uzgojnog oblika „šume panjače”. Ženka polaže jaja u grupama od 200 do 300 s donje strane lista ovipozicijskih biljaka. Ovipozicijske biljke i biljke hraniteljice prije hibernacije (prezimljavanja) obično su niža stabla bijelog i poljskog jasena (Fraxinus excelsior i F. angustifolia). Nakon izlaska iz jaja mlade se gusjenice hrane u grupama i krajem kolovoza ulaze u dijapauzu. Prezimljuju u grupama omotane svilenom pređom ili na vršnim granama bijelog jasena od 1,5 do 3 metra udaljenom od tla ili pri bazi stabla ispod lišća. Mortalitet jajašaca i jesenskih gusjenica velik je i iznosi oko 70 posto te uzrokuje veliku fluktuaciju u brojnosti odraslih ovisno o sezoni (Dolek i sur., 2006). Razlog su tome različiti biotički (paraziti i predatori) ili abiotički čimbenici (količina sunčeve svjetlosti, mraz i dr.). Gusjenice poslije hibernacije tijekom proljeća koriste veći broj biljaka hraniteljica, tada se raspršuju i hrane na zeljastim biljkama kao što su trputci Plantago spp., čestoslavice Veronica spp., kozlokrvine Lonicera spp., livadna urodica Melampyrum pratense i dr. Rasprostranjenost odraslih leptira vezana je uz dostupnost nektara, a preferiraju nektar grmovitih biljaka kao što su obična kalina Ligustrum vulgare i hudika Viburnum lantana. Kod nas je mala svibanjska riđa zabilježena i na cvjetovima udovičice Scabiosa sp. Vrsta ima jednu generaciju, a imago se pojavljuje u lipnju i srpnju (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Euroazijski rasprostranjena vrsta. U Europi se pojavljuje u središnjem (Francuska, Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska) i sjevernom dijelu (Norveška, Finska, baltičke zemlje). Izumrla je u Belgiji i Luksemburgu. U azijskom dijelu prostire se do područja Mongolije.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj lokalno rasprostranjena u kontinentalno-nizinskom (Podravina, Slavonija) i gorskom području (Gorski kotar, Lika).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Nymphalidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Scarce Fritillary (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -