CRVENI POPIS
Natrag
Topolnjak Limenitis populi (Autor fotografije: M. Šašić, Žumberak)
topolnjak
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002564
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Limenitis populi (Linnaeus, 1758) (HRCP002564). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2564. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Već sama činjenica da se u Hrvatskoj vrsta nalazi na jugu areala topolnjaka ukazuje na moguć razlog malobrojnosti populacija. Dodatni je razlog ugroženosti ove vrste u promjenama u gospodarenju šumama gdje je sve prisutniji selektivni pristup, koji prvenstveno zbog ekonomskih razloga dovodi do nestanka njegovih prirodnih staništa pod jasikom, koja ne pripada u skupinu „kvalitetnih” šumskih sastojina. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.2.1 Plantaže malog razmjera, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 11.2 Suše - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Već sama činjenica da se u Hrvatskoj vrsta nalazi na jugu areala topolnjaka ukazuje na moguć razlog malobrojnosti populacija. Dodatni je razlog ugroženosti ove vrste u promjenama u gospodarenju šumama gdje je sve prisutniji selektivni pristup, koji prvenstveno zbog ekonomskih razloga dovodi do nestanka njegovih prirodnih staništa pod jasikom, koja ne pripada u skupinu „kvalitetnih” šumskih sastojina. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Za predlaganje kvalitetnih mjera zaštite potrebno je detaljnije utvrditi areal ove vrste u suradnji s kolegama šumarske struke. Očuvanje prirodnih rubova šuma i poticanje očuvanja sastojina ekonomski nevažnog drveća kao što je jasika jedna su od osnovnih smjernica u njegovom očuvanju. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Veličinom imaga od 70 do 80 mm topolnjak pripada među naše najveće danje leptire. Odlikuje se prepoznatljivom tamno smeđom bojom gornje strane krila, manjim bijelim područjima na prednjim krilima i krivudavom bijelom linijom na stražnjim krilima te prepoznatljivom crvenkastom linijom uz apikalne rubove prednjih i posebno stražnjih krila. Donja strana krila ima specifične šare u bijeloj, crvenkasto-smeđoj i sivkasto-plavoj boji, a bočni rubovi krila izraženu bijelu isprekidanu liniju. - Staništa
C.5.1. Šumski rubovi, C.5.2. Šumske čistine, E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava, E.4. Brdske bukove šume - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Tipična su staništa topolnjaka otvorene bjelogorične i miješane šume na čijim rubovima raste biljka hraniteljica jasika, Populus tremula. S gornje strane listova ženka odlaže okrugla zelena jaja. Topolnjak prezimljuje u stadiju mlade gusjenice, koja u tu svrhu izgrađuje hibernakulum od dijelova listova koji ostaje pričvršćen za biljku hraniteljicu gusjenice. Vrsta ima jednu generaciju, čije je pojavljivanje imaga, više nego kod drugih vrsta, uzrokovano ekološkim značajkama pojedinog područja, jer je razdoblje leta kratko, od 8 do 12 dana. Odrasli leptiri izbjegavaju veće otvorene predjele, a ženke su vezane uz vrhove stabala pa se tako rjeđe/teže zamjećuju. Vrsta se ne hrani nektarom biljaka već biljnim sokovima, izmetom i raspadajućom organskom tvari, pa ih često možemo vidjeti na cestama kroz šumu. Topolnjak dolazi uglavnom od 200 do 1500 m nadmorske visine (e.g. Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Euroazijski rasprostranjena vrsta čiji areal u Europi na sjeveru obuhvaća dijelove Skandinavije i Velike Britanije (vrlo lokalno), a na jugu Makedoniju i Grčku. U azijskom dijelu areal se proteže do područja Mongolije, Kine i Japana (Tolman i Lewington, 2008). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj se pojavljuje u malim populacijama u kontinentalno-nizinskom (Podravina, Hrvatsko zagorje, Slavonija) i gorskom području (Žumberak, Gorski kotar).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Nymphalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Poplar Admiral (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -