CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Žednjakov plavac Scolitantides orion (Autor fotografije: M. Šašić, Žumberak)

žednjakov plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002560

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (NT -)
  • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Scolitantides orion (Pallas, 1771) (HRCP002560). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2560. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Nekontrolirana izgradnja i promjene u gospodarenju staništem, koje dovode do izolacije i fragmentacije staništa, glavni su uzroci ugroženosti žednjakovog plavca. S obzirom na to da je vrsta rasprostranjena lokalno, svako narušavanje staništa dovodi do uništenja lokalne populacije.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.5 Drugi utjecaji
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nekontrolirana izgradnja i promjene u gospodarenju staništem, koje dovode do izolacije i fragmentacije staništa, glavni su uzroci ugroženosti žednjakovog plavca. S obzirom na to da je vrsta rasprostranjena lokalno, svako narušavanje staništa dovodi do uništenja lokalne populacije.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Nakon sustavnog istraživanja biologije, ekologije i populacijskih parametara koje bi dalo detaljan uvid u stanje svih populacija vrste u Hrvatskoj, moći će se predložiti detaljne mjere očuvanja. Kao opću mjeru očuvanja staništa potrebno je poticati tradicionalno stočarstvo.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Gornja je strana krila i mužjaka i ženki tamno plava do crna s naznakama točaka u marginalnom području. Donja strana krila oba spola ima tri reda jasno izraženih crnih točaka od kojih su submarginalne i postdiskalne točke vrlo često velike i neprekinute. S donje strane stražnjih krila jasno su izražene narančaste lunule. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom.
    • Staništa
      B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene , C.3. Suhi travnjaci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Žednjakov plavac kserotermofilna je vrsta, tako da su njena staništa suha, topla i osunčana mjesta, kamenjari i travnjaci s rijetkom vegetacijom. Nakon oplodnje ženka odlaže više zelenkastih jajašaca s gornje ili donje strane lista na stabljiku žednjaka babinog tobolca Sedum telephium ili na druge vrste istoga roda (por. Crassulaceae). Zakukuljuje se ispod kamena ili blizu tla ispod biljke hraniteljice te tu prezimljuje. Vrsta je fakultativno mirmekofilna, što znači da se jedinke mogu razviti uz prisutnost mrava ili bez njih. Žednjakov plavac ima dvije generacije, a ponekad i parcijalnu treću. Tako se odrasli leptiri prve generacije mogu pojaviti već u travnju, a ovisno o nadmorskoj visini leptiri druge ili čak treće generacije lete do rujna (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Žednjakov plavac ima disjunktan areal od obale Španjolske, Francuske, Italije, Austrije, Rusije, istočne i jugoistočne Europe, južnog dijela Skandinavije, Turske preko Središnje Azije do Japana.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Vrsta je lokalno, ali široko rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj, osim Slavonije za koju nije zabilježen niti jedan podatak.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Lycaenidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Chequered Blue (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -