CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Ljubičastorubi vatreni plavac Lycaena hippothoe (Autor fotografije: A. Delić)

ljubičastorubi vatreni plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002558

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (NT -)
  • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Lycaena hippothoe (Linnaeus, 1761) (HRCP002558). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2558. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Razlog je sve veće ugroženosti nestajanje njegovog staništa zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, prečeste košnje, gnojidbe te tretiranja kiselice kao korova na pašnjacima s jedne strane te zapuštanja poljoprivredne proizvodnje s druge strane. Intenzivno iskorištavanje livada uz primjenu gnojenja ili intenzivne ispaše također ima velike negativne posljedice, ne samo na ljubičastog vatrenog plavca, nego i na svu faunu beskralješnjaka koja na njima obitava.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 2.1.1 Zemljoradnja s prostornom izmjenom usjeva, 2.1.2 Mala poljoprivredna gospodarstva, 2.3.3 Agroindustrijska ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi, 11.2 Suše
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Razlog je sve veće ugroženosti nestajanje njegovog staništa zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, prečeste košnje, gnojidbe te tretiranja kiselice kao korova na pašnjacima s jedne strane te zapuštanja poljoprivredne proizvodnje s druge strane. Intenzivno iskorištavanje livada uz primjenu gnojenja ili intenzivne ispaše također ima velike negativne posljedice, ne samo na ljubičastog vatrenog plavca, nego i na svu faunu beskralješnjaka koja na njima obitava.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Jedna je od smjernica očuvanje vlažnih livadnih staništa u brdskim i planinskim područjima kroz tradicionalni način gospodarenja livadama, što je uvjet opstanka ljubičastorubog vatrenog plavca kao i ostalih livadnih vrsta u brdskim i planinskim područjima Hrvatske. Da bi se odredile detaljnije mjere očuvanja, potrebno je provesti sustavna istraživanja populacija.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Mužjak ima jako izraženu narančastu boju gornje strane obiju krila, dok je donja strana prednjih krila narančasto-crvenkasta, a donjih sivo-smeđa. Spolni dimorfizam jako je izražen. Kod ženki je na gornjoj strani prednjih krila izražen niz točki koje se protežu uz apikalni rub, a donji je par krila tamno smeđ s izraženom crvenom linijom uz rubne, apikalne dijelove krila. Slične vrste: Postoji velika morfološka sličnost između vrsta Lycaena hippothoe i Lycaena candens. Jedna je od osnovnih značajki u njihovom razlikovanju teritorijalna isključivost ovih alopatrijskih vrsta leptira. Prema sadašnjim spoznajama nisu utvrđene zone preklapanja areala ili dodira. Najbliže točke u kojima se približavaju njihovi areali nalaze se na području gorske Hrvatske, gdje su one udaljene oko 30 kilometara (Lorković i Mladinov, 1985). Osim rasprostranjenosti postoje i morfološke značajke koje razlikuju L. hippothoe i L. candens. Vrsta L. candens najčešće je veća, a osnovno je determinacijsko svojstvo razlika u građi genitalnog aparata mužjaka.
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Ljubičastorubi vatreni plavac živi na močvarnim livadama, iako novija istraživanja pokazuju da ima širu ekološku valenciju te da dolazi i na sušim livadama. Kod ženki je zabilježena monoandrija. Ženka polaže jajašca pojedinačno pri bazi gornje strane lista velike kiselice Rumex acetosa (Tolman i Lewington, 2008). U starijoj literaturi navodi se i livadni dvornik Polygonum bistorta. Iz jajašca izlazi zelena gusjenica koja nakon drugog presvlačenja i prezimljuje. U zapadnoj Europi ima jednu generaciju godišnje od lipnja do srpnja, a u Hrvatskoj dvije, koje se ovisno o klimatskim značajkama pojedine godine pojavljuju od kraja travnja i u svibnju u proljetnoj generaciji te u srpnju i kolovozu u ljetnoj. Ponekad može imati i parcijalnu treću generaciju. U Europi dolazi od 400 do 1800 m nadmorske visine.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je rasprostranjena od Pirineja preko središnje Europe do sjevera Skandinavije pa do Altaja u Sibiru. Nije zabilježena na Britanskom otočju, obalnom i sjeverozapadnom dijelu Francuske, Španjolskoj (osim područja Pirineja), sjevernoj Nizozemskoj, južnoj Italiji, južnim dijelovima Balkana te u Grčkoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      L. hippothoe dolazi u brdskom i planinskom području kontinentalne Hrvatske (Gorski kotar, Žumberak, Hrvatsko zagorje, Slavonija). Kao planinska vrsta nije zabilježena na našim otocima ni u mediteranskom području. Na području Alpa i dijela Apeninskog poluotoka dolazi podvrsta L. hippothoe eurydame Hoffmannsegg, a na području Skandinavskog poluotoka podvrsta L. hippothoe stiberi Gerhard (Tolman i Lewington, 2008).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Lycaenidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Wiemers, Balletto, Dincă, Fric, Lamas, Lukhtanov, Munguira, L., van Swaay, A.M., Vila, Vliegenthart, Wahlberg & Verovnik (2020-10-12 10:23:00) An updated checklist of the European Butterflies (Lepidoptera, Papilionoidea)
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Purple Edged Cooper
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -