CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Kiseličin crvenko Lycaena dispar (Autor fotografije: A. Delić, Grubišnopoljska Bilogora)

kiseličin crvenko

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002557

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (NT -)

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Lycaena dispar (Haworth, 1802) (HRCP002557). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2557. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena - NT ver 2.3 (Gimenez Dixon, 1996)
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Zahvati poput melioracija ili drugih zahvata koji utječu na razinu podzemnih voda na samom staništu kiseličinog crvenka ili u njegovoj blizini dovode do isušivanja tla, odnosno drastičnih poremećaja staništa. Drugi je problem sam zahvat koji će fizički uništiti i biljke hraniteljice i sve razvojne stadije ove vrste. Kao osobit problem u Hrvatskoj zamijećena je preintenzivna košnja i sječa vegetacije uz kanale i u samim kanalima uz vodotoke kontinentalnog dijela zemlje, osobito Slavonije i Međimurja, jer se vrsta voli zadržavati na nešto zaraslijim područjima. Jedan je od problema svakako i zarastanje staništa napuštanjem košnje, zapuštanjem polja, ali djelomično i zarasla minska polja. Recentnim istraživanjima zabilježene su brojne populacije, čiji su populacijski parametri nepoznati. Povećana brojnost populacija posljedica je faza sukcesije, u početnoj brojnost raste, a kasnije uslijed zarašćivanja staništa opada.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 2.1.1 Zemljoradnja s prostornom izmjenom usjeva, 2.1.2 Mala poljoprivredna gospodarstva, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi, 11.2 Suše
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Zahvati poput melioracija ili drugih zahvata koji utječu na razinu podzemnih voda na samom staništu kiseličinog crvenka ili u njegovoj blizini dovode do isušivanja tla, odnosno drastičnih poremećaja staništa. Drugi je problem sam zahvat koji će fizički uništiti i biljke hraniteljice i sve razvojne stadije ove vrste. Kao osobit problem u Hrvatskoj zamijećena je preintenzivna košnja i sječa vegetacije uz kanale i u samim kanalima uz vodotoke kontinentalnog dijela zemlje, osobito Slavonije i Međimurja, jer se vrsta voli zadržavati na nešto zaraslijim područjima. Jedan je od problema svakako i zarastanje staništa napuštanjem košnje, zapuštanjem polja, ali djelomično i zarasla minska polja. Recentnim istraživanjima zabilježene su brojne populacije, čiji su populacijski parametri nepoznati. Povećana brojnost populacija posljedica je faza sukcesije, u početnoj brojnost raste, a kasnije uslijed zarašćivanja staništa opada.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatcima II i IV Direktive o staništima, a cilj je očuvanja na 36 područja Ekološke mreže Republike Hrvatske.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Za ovu je vrstu najbitnije pokušati smanjiti intenzitet košnje područja uz kanale i samih kanala u dogovoru s nadležnim institucijama. Dodatna edukacija stanovništva i održavanje tradicionalnih poljodjelstvenih aktivnosti (košnja) u svrhu očuvanja i zaštite livadnih staništa također su bitni za opstanak kiseličinog crvenka na mnogim područjima Hrvatske.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Ova vrsta ima izražen spolni dimorfizam, tako da je gornja strana krila mužjaka metalik narančasta s crnom diskoidalnom točkom, dok su kod ženke prednja krila narančasta s crnim točkama, a stražnja crno-smeđa s narančastom linijom uz vanjski rub. Donja je strana prednjih krila i mužjaka i ženki crvena s točkama, dok je bazalna boja stražnjih krila plava s narančastim apikalnim rubom. Slične vrste: Lycaena virgaureae (Linnaeus, 1758). Kiseličin crvenko vrlo je specifičan i lako se razlikuje od navedene vrste koja ima donju stranu oba para krila narančasto, a ne plavo obojenu.
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Staništa kiseličinog crvenka nizinske su vlažne livade i močvarni rubovi rijeka, kanala, potoka i jezera, kao i niži dijelovi gorskih dolina, gdje ih možemo vidjeti od svibnja do listopada. Biljke hraniteljice i ovipozicijske biljke vrste su iz roda kiselica Rumex spp. (velika kiselica R. acetosa, mala kiselica R. acetosella, riječna kiselica R. hydrolapathum, kovrčava kiselica R. crispus, vodena kiselica R. aquaticus) porodice Polygonaceae. Ženka odlaže jaja s gornje strane lista u malim grupama. Jajašca imaju šest ureza u obliku zvijezde i prljavo smeđe su boje. Mlade se gusjenice prvo hrane s donje strane lista radeći prozore prema gore, dok kasnije jedu cijeli list. Kod ove vrste također postoji određena povezanost s mravima iz roda Lasius i Myrmica. Prezimljuje u stadiju gusjenice u drugom razvojnom stadiju u bazi listova biljke hraniteljica. Kiseličin crvenko rasprostranjen je do 1000 m nadmorske visine. Podvrsta batavus ima samo jednu generaciju, dok podvrsta rutilus koja dolazi kod nas može imati dvije, pa čak i tri generacije (Lai i Pullin, 2004).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Areal u Europi je disjunktan. Poznate su male kolonije u Nizozemskoj, Francuskoj, Švicarskoj, Italiji, Njemačkoj, Latviji, južnoj Finskoj, Poljskoj do Balkanskog poluotoka i europskog dijela Turske. U Aziji je rasprostranjena samo do sjevera Turske. Na području Europe osim nominalne podvrste iz Velike Britanije L. dispar dispar Haw., koja je izumrla, dolaze još dvije podvrste L. dispar batavus Oberthür koja je rasprostranjena u Nizozemskoj i L. dispar rutilus Werneburg 1864 koja je rasprostranjena u ostalim područjima Europe. U Veliku Britaniju uspješno je introducirana podvrsta batavus.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Vrsta je rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj osim u priobalju. Kiseličin crvenko zabilježen je u Međimurju, Podravini, Slavoniji, Banovini, Kordunu, Gorskom kotaru (Šašić i Mihoci, 2009).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Lycaenidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Large Coppe (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -