CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Zelenokrili plavac Glaucopsyche alexis (Autor fotografije: M. Šašić, o. Vis)

zelenokrili plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002556

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Glaucopsyche alexis (Poda, 1761) (HRCP002556). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2556. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Martina Šašić
    Iva Mihoci
    Mladen Kučinić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
  • Mediteranska procjena
    Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni je razlog ugroženosti vrste uništavanje staništa uslijed intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, kao i zarašćivanja planinskih travnjaka te promjena u gospodarenju šumama. U mediteranskom području Hrvatske glavni problem predstavlja izgradnja koja uništava staništa ove lokalno rasprostranjene vrste.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.5 Drugi utjecaji
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni je razlog ugroženosti vrste uništavanje staništa uslijed intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, kao i zarašćivanja planinskih travnjaka te promjena u gospodarenju šumama. U mediteranskom području Hrvatske glavni problem predstavlja izgradnja koja uništava staništa ove lokalno rasprostranjene vrste.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Prepoznatljivost vrste očituje se u plavo-zelenom metalnom obojenju donje strane stražnjih krila mužjaka i nešto slabijeg intenziteta kod ženki te pravilnim nizom jasno izraženih crnih točaka uz apikalni rub donje strane prednjih krila. Gornja strana krila mužjaka jednolično je plave boje, dok su ženke smeđe. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom.
  • Staništa
    C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.3. Suhi travnjaci, C.5.1. Šumski rubovi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Zelenokrili plavac pojavljuje se na različitim staništima, od suhih livada, preko šikara, rubova šuma do čistina u šumama. Za odlaganje malog pločastog jajašca kao i za prehranu gusjenice koristi lepirnjače Fabaceae različitih rodova Astragalus, Vicia, Coronilla, Calicotome, Medicago, Cytisus, Spartium junceum i druge (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). Ženke jajašca odlažu između cvjetova kojima se hrane gusjenice. Nakon izlaska iz jaja gusjenice se hrane lišćem biljaka. Kod zelenokrilog plavca postoji povezanost s nekim vrstama mrava (npr. Lasius alienus te vrstama roda Formica, Camponotus i Myrmica) za koju se pretpostavlja da ima veze sa zaštitom od parazita (Pierce i sur., 2002). Gusjenice zelenokrilog plavca variraju od zelene, žute do smeđe boje. Prije kukuljenja poprime bijelu boju, a zakukuljuju se pri tlu. Vrsta ima jednu generaciju godišnje koja se pojavljuje od travnja do početka srpnja, ovisno o nadmorskoj visini i do kraja srpnja (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). Prezimljuje kao kukuljica, iako postoje i literaturni podatci da prezimljuje gusjenica. U stadiju dijapauze može ostati i dvije zime.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Zelenokrili plavac (Kozlinčev plavac) rasprostranjen je u cijeloj Europi osim Britanskog otočja, Portugala i krajnjeg sjevera kontinenta te dalje u Alžiru i Tunisu na sjeveru Afrike pa sve do središnje Azije.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je vrsta lokalno rasprostranjena u Dalmaciji i gorskim područjima do 1500 m.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lepidoptera
  • Porodica
    Lycaenidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
    Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Green-underside Blue (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -