CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Zelenokrili plavac Glaucopsyche alexis (Autor fotografije: M. Šašić, o. Vis)

zelenokrili plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002556

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (NE -)

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Glaucopsyche alexis (Poda, 1761) (HRCP002556). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2556 (DOI: https://doi.org/10.71545/5xpj-e123). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Ostalo
    • Napomena uz razlog promjene
      Prva procjena vrste
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Glavni je razlog ugroženosti vrste uništavanje staništa uslijed intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, kao i zarašćivanja planinskih travnjaka te promjena u gospodarenju šumama. U mediteranskom području Hrvatske glavni problem predstavlja izgradnja koja uništava staništa ove lokalno rasprostranjene vrste.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.5 Drugi utjecaji
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Glavni je razlog ugroženosti vrste uništavanje staništa uslijed intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, kao i zarašćivanja planinskih travnjaka te promjena u gospodarenju šumama. U mediteranskom području Hrvatske glavni problem predstavlja izgradnja koja uništava staništa ove lokalno rasprostranjene vrste.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Prepoznatljivost vrste očituje se u plavo-zelenom metalnom obojenju donje strane stražnjih krila mužjaka i nešto slabijeg intenziteta kod ženki te pravilnim nizom jasno izraženih crnih točaka uz apikalni rub donje strane prednjih krila. Gornja strana krila mužjaka jednolično je plave boje, dok su ženke smeđe. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom.
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.3. Suhi travnjaci, C.5.1. Šumski rubovi
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Zelenokrili plavac pojavljuje se na različitim staništima, od suhih livada, preko šikara, rubova šuma do čistina u šumama. Za odlaganje malog pločastog jajašca kao i za prehranu gusjenice koristi lepirnjače Fabaceae različitih rodova Astragalus, Vicia, Coronilla, Calicotome, Medicago, Cytisus, Spartium junceum i druge (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). Ženke jajašca odlažu između cvjetova kojima se hrane gusjenice. Nakon izlaska iz jaja gusjenice se hrane lišćem biljaka. Kod zelenokrilog plavca postoji povezanost s nekim vrstama mrava (npr. Lasius alienus te vrstama roda Formica, Camponotus i Myrmica) za koju se pretpostavlja da ima veze sa zaštitom od parazita (Pierce i sur., 2002). Gusjenice zelenokrilog plavca variraju od zelene, žute do smeđe boje. Prije kukuljenja poprime bijelu boju, a zakukuljuju se pri tlu. Vrsta ima jednu generaciju godišnje koja se pojavljuje od travnja do početka srpnja, ovisno o nadmorskoj visini i do kraja srpnja (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). Prezimljuje kao kukuljica, iako postoje i literaturni podatci da prezimljuje gusjenica. U stadiju dijapauze može ostati i dvije zime.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Zelenokrili plavac (Kozlinčev plavac) rasprostranjen je u cijeloj Europi osim Britanskog otočja, Portugala i krajnjeg sjevera kontinenta te dalje u Alžiru i Tunisu na sjeveru Afrike pa sve do središnje Azije.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je vrsta lokalno rasprostranjena u Dalmaciji i gorskim područjima do 1500 m.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Lycaenidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Green-underside Blue (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski prirodoslovni muzeju, Zagreb