CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Crni apolon Parnassius mnemosyne (Autor fotografije: A. Delić, Sjeverni Velebit)

crni apolon

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002555

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (NT -)

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758) (HRCP002555). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2555. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      S obzirom na to da crni apolon zahtijeva strukturirano stanište, čišćenjem rubnih dijelova šume, odstranjivanjem grmlja s travnjaka, pošumljavanjem monokulturama crnogorice i promjenama u gospodarenju šumama nestaju prirodna staništa ove vrste, pri čemu dolazi do izolacije i fragmentacije staništa. Istraživanja genetike vrste pokazala su da potencijalno brojčano velike populacije imaju malu genetičku raznolikost (Meglécz i dr., 1999). Vrsta je ugrožena i kolekcionarstvom.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.3.2 Ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama malog razmjera, 2.3.3 Agroindustrijska ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      S obzirom na to da crni apolon zahtijeva strukturirano stanište, čišćenjem rubnih dijelova šume, odstranjivanjem grmlja s travnjaka, pošumljavanjem monokulturama crnogorice i promjenama u gospodarenju šumama nestaju prirodna staništa ove vrste, pri čemu dolazi do izolacije i fragmentacije staništa. Istraživanja genetike vrste pokazala su da potencijalno brojčano velike populacije imaju malu genetičku raznolikost (Meglécz i dr., 1999). Vrsta je ugrožena i kolekcionarstvom.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatku IV Direktive o staništima.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Podržavanje tradicionalnih načina gospodarenja šumama uvelike bi pridonijelo zaštiti ove vrste. Zbog drastičnog pada brojnosti populacija ove vrste u nekim područjima Europe koja su promijenila način gospodarenja šumama potrebno je razraditi detaljan plan upravljanja pojedinim područjima na kojima se pokaže pad brojnosti crnog apolona. S obzirom na to da vrsta pokazuje fluktuaciju brojnosti, nužno je provoditi stalno praćenje stanja populacija.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Crni se apolon od apolona razlikuje po tome što nema crvene točke na krilima. Apikalni rubovi prednjih krila su prozirni, a ostalo područje i prednjih i stražnjih krila bijele boje. Na prednjim su krilima uz kostalni rub dvije crne nepravilne točke. Slične vrste: Crni se apolon na prvi pogled može zamijeniti s glogovim bijelcem Aporia crataegi (Linnaeus, 1758). Detaljniji pregled otklanja mogućnost zamjene, budući da glogov bijelac nema crne točke na prednjem paru krila, a ima i izrazito crne krilne žile, što crni apolon nema.
    • Staništa
      C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe, C.4. Rudine, E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Crni je apolon puno češća vrsta u fauni Hrvatske od apolona. Njegova su tipična staništa gorska do planinska područja na visinama od 1000 do 1700 m, iako je zabilježena i na visinama manjim od 100 i višim od 2200 m. Pojavljuje se na različitim tipovima poluotvorenih šumskih staništa, gdje ima grmlja, na rubovima ili čistinama gdje raste biljka hraniteljica te na suhim ili vlažnim travnjacima. Populacije pokazuju izrazitu prirodnu fluktuaciju u brojnosti. Crni apolon živi na strukturiranom staništu: gusjenice zahtijevaju osunčane rubove vlažnih bjelogoričnih šuma, dok imago preferira šumske čistine ili travnjake za parenje i hranjenje. Ženke imaju niski fekunditet i polažu 50–60 jaja tijekom života, stoga je izbor mjesta za ovipoziciju iznimno važan za preživljavanje vrste. Istraživanja su pokazala da ženka aktivno traži odgovarajuća mjesta koja su bliže grmlju i imaju nižu temperaturu od potencijalnih mjesta za ovipoziciju, čime se sprječava kasnije isušivanje jajašaca (Bergström, 2005). Nakon parenja ženka ih polaže na biljke hraniteljice iz roda Corydalis – šupaljka: čvrsta šupaljka C. solida, šuplja šupaljka C. bulbosa, srednja šupaljka C. intermedia. Ako su na staništu prisutna šuplja i čvrsta šupaljka gusjenica kao biljku hraniteljicu odabire samo jednu od njih. Okrugla bijelo-žućkasta jajašca, hrapave površine, odlaže u letu na biljke hraniteljice ili u njihovu blizinu. Gusjenica je smeđa do crna s crnim šarama i cjelovitim, žutim, bočnim linijama. Prezimljuje kao gusjenica unutar jajne opne ili kao smeđa kukuljica. Ima jednu generaciju koja se pojavljuje od kraja travnja do kraja kolovoza ovisno o ekološkim značajkama pojedinog tipa staništa uvjetovanog prvenstveno nadmorskom visinom (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Crni apolon euroazijski je rasprostranjena vrsta. Sjeverna je granica areala u Europi Skandinavija, a južna Italija, Sicilija i Grčka. Preko Turske, Irana i Iraka rasprostranjenost seže do središnje Azije i zapadnog Sibira.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je rasprostranjena u planinskom području (Papuk, Psunj, Medvednica, Žumberak, Lička Plješivica, Risnjak, Kapela, Učka, Velebit, Biokovo), ali i na nižim nadmorskim visinama u nizinskim područjima, kao npr. u Međimurju.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Papilionidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Clouded Apollo (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -