CRVENI POPIS
Natrag
Uskršnji leptir Zerynthia polyxena (Autor fotografije: M. Šašić, o. Mljet)
uskršnji leptir
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002554
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Zerynthia polyxena (Denis & Schiffermüller, 1775) (HRCP002554). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2554. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Populacije uskršnjeg leptira u pravilu su male i lokalizirane. Bilo kakav oblik devastacije njihova staništa poljodjelstvenim aktivnostima ili izgradnjom i sličnim zahvatima dovodi do izolacije i fragmentacije staništa te do nestanka vrste. Kemijsko zagađenje i kolekcionarstvo isto su mogući uzroci ugroženosti. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.3 Uzgoj stoke na farmama i rančevima, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Populacije uskršnjeg leptira u pravilu su male i lokalizirane. Bilo kakav oblik devastacije njihova staništa poljodjelstvenim aktivnostima ili izgradnjom i sličnim zahvatima dovodi do izolacije i fragmentacije staništa te do nestanka vrste. Kemijsko zagađenje i kolekcionarstvo isto su mogući uzroci ugroženosti. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatku IV Direktive o staništima. - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.1. Službeno obrazovanje, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je osmisliti i provesti adekvatan plan upravljanja kojim bi se odredile aktivnosti za održavanje staništa, ponajprije poticanje tradicionalne poljoprivrede radi sprječavanja zarašćivanja te ograničavanje intenziviranja poljoprivrede i izgradnje na područjima važnim za očuvanje ove vrste. Budući da je vrsta strogo zaštićena, tj. njeno je skupljanje zabranjeno, trebalo bi intenzivnije provoditi kontrolu na terenu, ali i na graničnim prijelazima, te strože sankcionirati prekršitelje. Potrebno je ustanoviti detaljnu rasprostranjenost vrste te uspostaviti monitoring vrste na području cijele države, kao obvezu prema Direktivi o staništima. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Uskršnji leptir ima žuta prednja i stražnja krila sa specifičnim crnim šarama, koje uz apikalne rubove krila tvore vijugavo crno-žuto područje. Na drugom paru krila uz crna i žuta obojenja prisutni su manji ornamenti crvene i plave boje. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom. - Staništa
C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.3. Suhi travnjaci - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Uskršnji leptir Zerynthia polyxena D. & S. jedan je od najljepših europskih leptira. Hrvatsko ime dobio je prema ranoproljetnom razdoblju pojavljivanja imaga u vrijeme uskrsnih blagdana krajem travnja i tijekom svibnja, što je jedan od razloga zašto je ostao nezabilježen u nekim područjima Hrvatske. Pojavljuje se na različitim tipovima staništa od suhih do vlažnih livada, rubova šuma gdje se pojavljuju biljke hraniteljice iz porodice Aristolochiaceae i to vrste roda Aristolochia, vučja stopa: blijeda vučja stopa A. pallida, okruglolisna vučja stopa A. rotunda, žuta vučja stopa A. clematitis. Okrugla, svijetlo smeđa do crvenkasta jaja ženka leptira odlaže pojedinačno ili u grupicama s donje stane listova. Gusjenice su dugačke između 30 i 40 mm, prepoznatljive su žućkasto-bijele do crvene boje s ispupčenjima (tuberkulima) koja se nalaze na svakom segmentu. Završetci ispupčenja crne su boje. Kukuljica je duguljastog oblika, žutosiva, svijetla do smeđa, s crnim točkicama na bočnim stranama. Uskršnji leptir prezimljava u stadiju kukuljice, koja se ljepljivim nitima pričvrsti na sasušene dijelove livadnih biljaka malo iznad zemlje ili ispod kamenja. Pojavljuje se u jednoj generaciji na proljeće. U planinskim područjima dolazi i do 1700 m, iako u pravilu do 900 m (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Uskršnji je leptir mediteransko-azijska vrsta čije su populacije obično male i lokalne. Vrsta je rasprostranjena na području jugoistočne Francuske, Italije, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Grčke, Bugarske do Rumunjske, pa od Ukrajine preko Rusije do srednje Azije. Vrsta je jako varijabilna te u cijeloj Europi postoji više od 30 podvrsta (Nardelli i Hirschfeld, 2002). - Nacionalna rasprostranjenost
Na području Hrvatske široko je rasprostranjena, ali rijetka vrsta, dolazi u kontinentalno-nizinskom (Slavonija, Podravina, Hrvatsko zagorje, Turopolje), gorskom (Lika, Gorski kotar) i mediteranskom području (Istra, Kvarner, Dalmacija i otoci).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Papilionidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Southern Festoon (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -