CRVENI POPIS
Natrag
obični lastin rep
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002553
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Papilio machaon Linnaeus, 1758 (HRCP002553). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2553. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
U Hrvatskoj se ne znaju točni uzroci ugroženosti ove široko rasprostranjene vrste. Međutim, evidentan je pad njene brojnosti na područjima koja su pod antropogenim utjecajem, gdje postoji povećana izgradnja, koja dovodi do izolacije i fragmentacije staništa, zatim kemijsko zagađenje i kolekcionarstvo. Glavni je uzrok ugroženosti lastinog repa uništavanje staništa napuštanjem poljoprivredne proizvodnje, što dovodi do sukcesije i zarastanja livada, dok u kontinentalnom nizinskom području intenziviranje poljoprivredne proizvodnje dovodi do uništenja staništa. Kolekcionarstvo nije značajno prisutno kao razlog ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj, iako je ono prisutno u nekim europskim zemljama. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U Hrvatskoj se ne znaju točni uzroci ugroženosti ove široko rasprostranjene vrste. Međutim, evidentan je pad njene brojnosti na područjima koja su pod antropogenim utjecajem, gdje postoji povećana izgradnja, koja dovodi do izolacije i fragmentacije staništa, zatim kemijsko zagađenje i kolekcionarstvo. Glavni je uzrok ugroženosti lastinog repa uništavanje staništa napuštanjem poljoprivredne proizvodnje, što dovodi do sukcesije i zarastanja livada, dok u kontinentalnom nizinskom području intenziviranje poljoprivredne proizvodnje dovodi do uništenja staništa. Kolekcionarstvo nije značajno prisutno kao razlog ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj, iako je ono prisutno u nekim europskim zemljama. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). - Potrebne mjere očuvanja
4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Podržavanje tradicionalnih načina gospodarenja livadnim staništima pridonijelo bi očuvanju ove vrste. Trenutačno njen status ne zahtijeva hitne mjere očuvanja. Budući da je vrsta strogo zaštićena, tj. njeno skupljanje je zabranjeno, trebalo bi intenzivnije provoditi kontrolu na terenu, ali i na graničnim prijelazima, te strože sankcionirati prekršitelje. Kao i kod ostalih vrsta, edukacija i podizanje svijesti stanovništva o zaštiti ove vrste, ali i drugih leptira pridonijelo bi zaštiti prirode. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Veličina odraslog leptira iznosi i do 70 mm. Krila lastinog repa žuto su obojena s prepoznatljivim šarama crne boje. Slične vrste: Obični lastin rep u kontinentalnom se dijelu Hrvatske ne može zamijeniti ni s jednom drugom vrstom leptira. U mediteranskom području postoji mogućnost zamjene s južnim lastinim repom Papilio alexanor Esp. Osnovna je razlika u uzdužnim okomitim tamnim linijama na krilima bliže tijelu, koje ima južni, ali ne i obični lastin rep. - Staništa
C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.3. Suhi travnjaci, D.1. Kontinentalne šikare, D.3. Mediteranske listopadne šikare, I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom, I.2. Mozaične kultivirane površine - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Tipična su staništa lastinog repa suhi, topli, ali i vlažni travnjaci s puno cvijeća, kamenjari na vapnenačkoj podlozi, vrtovi i kultivirana područja, jer je to vrsta koja intenzivno obilazi nektarom bogato cvijeće. Prisutnost lastinog repa na nekom staništu više je vezana uz prisutnost ovipozicijskih biljaka i biljaka hraniteljica gusjenice. Zbog relativno malih populacija mužjaci i ženke okupljaju se za vrijeme parenja u većem broju na sunčanim mjestima, najčešće livadama ili čistinama na padinama ili vrhovima brežuljkastih terena. Biljke hraniteljice su obični komorač Foeniculum vulgare, divlji komorač Peucedanum officinale, podagrasti jarčevac Aegopodium podagraria, mrkva Daucus carota, smrdljiva rutvica Ruta graveolens i druge vrste iz porodica štitarki Apiaceae i rutvica Rutaceae. Jaja su okrugla, najčešće žućkaste boje. Odrasle su gusjenice dugačke oko 50 mm i hrane se listovima ili cvjetovima biljaka hraniteljica. Zelene su s crnim poprečnim prugama i narančastim točkama, a obojenost je različita ovisno o starosti. Mlađe su gusjenice obično crno-bijele s redom izduženog točkastog obojenja na bočnim stranama. Odrasla gusjenica na prvom prsnom kolutiću ima mirisnu žlijezdu tzv. osmeterij koji stvara neugodan miris kojim tjera neprijatelja. Hrani se na listovima i cvjetovima biljaka hraniteljica. Gusjenice prve ljetne generacije kukulje se pri bazi biljaka, dok se gusjenice jesenske generacije kukulje na tlu i hiberniraju kao kukuljice. Kukuljica koja je zelene do smeđe boje prezimljuje na stabljici uginulih, sasušenih biljaka. U kontinentalnom dijelu Hrvatske vrsta ima dvije, a u mediteranskom dijelu tri generacije. Ovisno o nadmorskoj visini leptir se javlja od veljače do listopada. U drugim planinskim područjima Europe lastin rep dolazi do 2000 m. S obzirom na snažnu građu lastin rep pripada skupini najboljih letača kod danjih leptira, tako da u migracijskim m letovima dolazi i do 3000 m. Odrasli se javljaju od veljače do listopada (Asher i dr., 2001; Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Obični lastin rep euroazijska je vrsta koja je u Europi rasprostranjena od Portugala, sjevera Skandinavije do Turske. Prisutna je gotovo u svim europskim zemljama s iznimkom Irske i Islanda. U Velikoj Britaniji pojavljuje se s endemičnom podvrstom britannicus na malom izoliranom području jugoistočne Engleske, dok kontinentalna podvrsta gorganus dolazi i šire na otoku (Asher i sur., 2001). Rasprostranjenost dalje seže preko Azije do Japana. S nekoliko podvrsta i formi rasprostranjen je i u Sjevernoj Americi. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je obični lastin rep široko rasprostranjena vrsta tako da joj areal obuhvaća kontinentalno-nizinsko, središnje planinsko i mediteransko područje, uključujući i većinu otoka (npr. Korčula, Krk, Mljet, Pag, Rab, Unije). Na području Biokova i Velebita zabilježena i na nadmorskim visinama iznad 1500 m (podatci autora, Mihoci i dr., 2007c).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Papilionidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
International Commission on Zoological Nomenclature. Opinion 278 Addition to the Ojficial List of Generic Names in Zoology of the names of ten genera of the Sub-order Rhopalocera of the order Lepidoptera (class Insecta), species of which were cited in the Undated leaflet commonly known as the Tentamen, prepared by Jacob Hübner, which is believed to have been distributed to Correspondents in 1806, a leaflet rejected in Opinion 97.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 6(10), 135-178 (1954)
Pelham, Jonathan P., 2008: A catalogue of the butterflies of the United States and Canada with a complete bibliography of the descriptive and systematic literature. Journal of Research on the Lepidoptera, vol. 40. xiv + 658.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Swallowtail (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -