CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

panonska preljevalica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002551

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1a+2ab(ii,iii))

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (VU B1a+2a)
  • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Apatura metis Freyer, 1829 (HRCP002551). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2551. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Ugrožena građevinskim zahvatima prilikom regulacije riječnih tokova kao i melioracijama koji uzrokuju nestanak prirodnih staništa na vlažnim tipovima biotopa.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 11.2 Suše
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Ugrožena građevinskim zahvatima prilikom regulacije riječnih tokova kao i melioracijama koji uzrokuju nestanak prirodnih staništa na vlažnim tipovima biotopa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatku IV Direktive o staništima.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Detalji biologije vrste isu u potpunosti poznati pa se stoga prvo predlaže istraživanje biologije vrste te utvrđivanje i monitoring najugroženijih populacija. Nakon toga bi se izradio plan upravljanja tim staništima. Potrebno je ograničiti regulacije vodotoka koja dovode do isušivanja staništa te uz vodotoke ostavljati pojas drvenaste vegetacije.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Gornja je strana krila žuta i smeđa sa strukturnom preljevajućom ljubičastom obojenošću. Donja strane krila je svijetlo smeđa, s manjim bijelim područjima na prednjim krilima i izraženim sivkastim do zelenkastim područjima kod stražnjeg para krila. Slične vrste: Apatura ilia f. clytie. Forma clytie male preljevalice i panonska preljevalica imaju sličnu žuto-smeđu boju gornje strane krila. Forma clytie male preljevalice razlikuje se u nekim manjim morfološkim značajkama od panonske preljevalice: 1. mala preljevalica u pravilu je manja, 2. ima puno jače izraženu tamnu točku u s2 području prednjih krila u odnosu na panonsku preljevalicu, 3. izražene razlike u obliku šara u v4 područja na stražnjim krilima (Tolman i Lewington, 2008).
    • Staništa
      C.5.1. Šumski rubovi, E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Panonska preljevalica izrazito je higrofilna vrsta (Lévente, 2005). Tipična su staništa panonske preljevalice vlažni biotopi uz riječne tokove s biljkom hraniteljicom, bijelom vrbom (Salix alba) s čije gornje strane listova polaže jajašca. Vrsta prezimljuje kao mlada gusjenica. Odrasli se leptiri javljaju u dvije generacije, proljetna od svibnja do lipnja, a ljetna od srpnja do kolovoza. Zabilježeno je da je broj jedinki prve generacije veći nego druge. Zabilježena do 650 m nadmorske visine.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Panonska preljevalica euroazijski je rasprostranjena vrsta, čiji areal na području Europe zauzima znatno manje područje nego velike i male preljevalice. Vrsta je rjeđa od sve tri vrste iz roda Apatura. Areal u Europi uzak je i izdužen, vezan uz doline rijeka. Preko Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Grčke nastavlja se u azijske dijelove, gdje se proširuje obuhvaćajući područja Turske, sjeverozapada Rusije, Sibira, Kine, Koreje i Japana (Tolman i Lewington, 2008).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Panonska preljevalica rasprostranjena je samo u sjeveroistočnim dijelovima Hrvatske (Podravina, Slavonija, Baranja).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Nymphalidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Freyer's Purple Emperor
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -