CRVENI POPIS
Natrag alcon rebeli_1678790160.jpg "Gorski plavac Phengaris (= Maculinea) alcon rebeli (Autor fotografije: M. Šašić, Žumberak)")
Gorski plavac Phengaris (= Maculinea) alcon rebeli (Autor fotografije: M. Šašić, Žumberak)
gorski plavac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002549
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2ab(ii,iii))
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Phengaris (=Maculinea) alcon rebeli (Hirschke, 1904) (HRCP002549). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2549. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Ugroženost gorskog plavca proističe iz povezanosti s mravima, biljkama i osjetljivosti takvog odnosa. Suha planinska staništa puno su manje ugrožena nego močvarne livade na kojima dolazi forma alcon. Gorskog plavca ugrožava ponajviše zapuštanje tradicionalne poljoprivrede i napuštanje ekstenzivnog oblika pašarenja, pa pojedina planinska područja zarastaju kao npr. u NP Plitvička jezera ili PP Žumberak-Samoborsko gorje. Dodatni su problemi izgradnja te izolacija i fragmentacija staništa. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.1 Požari i suzbijanje požara, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Ugroženost gorskog plavca proističe iz povezanosti s mravima, biljkama i osjetljivosti takvog odnosa. Suha planinska staništa puno su manje ugrožena nego močvarne livade na kojima dolazi forma alcon. Gorskog plavca ugrožava ponajviše zapuštanje tradicionalne poljoprivrede i napuštanje ekstenzivnog oblika pašarenja, pa pojedina planinska područja zarastaju kao npr. u NP Plitvička jezera ili PP Žumberak-Samoborsko gorje. Dodatni su problemi izgradnja te izolacija i fragmentacija staništa. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Kao i za druge planinske vrste potreban je plan upravljanja livadnim staništima u planinskom području Hrvatske. Poticanje ispaše jedna je od mogućnosti upravljanja staništima. Potrebno je provoditi monitoring populacija na nižim nadmorskim visinama npr. u Samoborskom gorju i Žumberku, gdje je sukcesija uzela maha, a staništa su ostala izolirana. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Vidi objašnjenje za Phengaris (=Maculinea) alcon alcon (Denis & Schiffermüller, 1775) (močvarni plavac). Objašnjenje za Phengaris (=Maculinea) alcon alcon (močvarni plavac): Mužjak močvarnog plavca ima plavu, a ženka plavo-smeđu gornju stranu krila. Donja strana krila sive je boje s istaknutim crnim, bijelo obrubljenim pjegama, koje čine nepravilan točkasti niz. Uz apikalni rub krila nalazi se manje istaknut, bljeđi niz sivkastih točkica. Slične svojte: Kao što je već navedeno, morfoloških razlika između močvarnog i gorskog plavca nema i smatramo ih jednom vrstom s različitim ekološkim rasama (Settele i dr., 2009) - Staništa
C.3. Suhi travnjaci, C.4.1. Planinske rudine - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Tipična su staništa gorskog plavca suhe kserotermofilne livade planinskog pojasa s biljkom hraniteljicom križnom sirištarom Gentiana cruciata i mravinjacima vrste Myrmica schenki, iako su gusjenice nađene i u mravinjacima nekih drugih vrsta kao npr. M. scabrinoides i M. sabuleti. Životni je ciklus isti kao kod močvarnog plavca osim osnovne ekološke razlike među njima, a to je različita biljka i različite vrste mrava. Postoje neke manje razlike u ponašanju vrsta u mravinjaku, ali je velik dio ekologije isti. Vrsta ima jednu generaciju godišnje, a leptiri se pojavljuju od lipnja do srpnja. U planinskim područjima dolazi i do 2250 m (Tolman i Lewington, 2008), a u Hrvatskoj je zabilježen i iznad 1500 m (Mihoci i sur., 2007), ali i na oko 300 m (Šašić, 2002). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je rasprostranjena od Španjolske, Francuske, Italije, Švicarske, južnih dijelova Njemačke i Poljske, preko Slovačke, Češke do južnih dijelova Balkana uključujući i sjevernu Grčku. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj nađena u gorskom području Hrvatske: na Velebitu (Kučinić i dr., 1995; Mihoci i dr., 2007), Velikoj i Maloj Kapeli, u NP Plitvička jezera (Šašić, 2004), Kleku, Žumberku i Samoborskom gorju i Dinari (podatci autora).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Lycaenidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Mountain Alcon Blue - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -