CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Apolon Parnassius apollo (Autor fotografije: L. Katušić)

apolon

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002546

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2ab(iii,iv))

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (VU B2ab(iii,iv))

    • Citat
    Kučinić, M., Mihoci, I., Šašić, M. (2015): Parnassius apollo (Linnaeus, 1758) (HRCP002546). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2546. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Mladen Kučinić
      Iva Mihoci
      Martina Šašić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      VU (1996)
    • Europska procjena
      -
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Glavni je razlog nestajanja apolona zaraštanje i zatvaranje staništa, bilo zbog sukcesije zbog nepostojanja gospodarenja visokoplaninskim livadama ili pošumljavanja, izgradnja te prekomjerna paša (planinsko ovčarstvo), kao i kolekcionarstvo zbog iznimne ljepote ove vrste. Zbog tih razloga vrsta je ugrožena u 12 od 28 država u kojima je u Europi rasprostranjena, a izumrla u tri (van Swaay i dr., 2010). Kao dodatni razlog navodi se i globalna promjena klime (Fred i Brommer, 2005; Warren i sur., 2001). Iako se to ne čini, zbog njegove veličine i brzine leta, apolon je vrsta koja se slabo širi zbog izoliranosti populacija i nemogućnosti pronalaska adekvatnog staništa u blizini postojećeg koje nestaje. Razlog je tome što je apolon specijalist staništa i vezan je uz čitav niz ekoloških zahtjeva, a jedan je od osnovnih da treba dva staništa koja su obično odvojena, jedno s biljkama bogatim nektarom, a drugo bogato biljkama hraniteljicama gusjenica. Vrsta je to koja je već nestala s nekoliko lokacija u Hrvatskoj, a kod izolirane populacije u Gorskom kotaru primijećene su i morfološke promjene (Wölfl, usm. priopćenje) koje nam govore da su te populacije došle do ruba opstanka zbog nedostatka izmjene gena s drugim populacijama, što su pokazala i recentna istraživanja haplotipske raznolikosti.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.2 Nasadi stabala, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.1 Pomaci i izmjene staništa, 11.2 Suše, 11.3 Ekstremne temperature
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Glavni je razlog nestajanja apolona zaraštanje i zatvaranje staništa, bilo zbog sukcesije zbog nepostojanja gospodarenja visokoplaninskim livadama ili pošumljavanja, izgradnja te prekomjerna paša (planinsko ovčarstvo), kao i kolekcionarstvo zbog iznimne ljepote ove vrste. Zbog tih razloga vrsta je ugrožena u 12 od 28 država u kojima je u Europi rasprostranjena, a izumrla u tri (van Swaay i dr., 2010). Kao dodatni razlog navodi se i globalna promjena klime (Fred i Brommer, 2005; Warren i sur., 2001). Iako se to ne čini, zbog njegove veličine i brzine leta, apolon je vrsta koja se slabo širi zbog izoliranosti populacija i nemogućnosti pronalaska adekvatnog staništa u blizini postojećeg koje nestaje. Razlog je tome što je apolon specijalist staništa i vezan je uz čitav niz ekoloških zahtjeva, a jedan je od osnovnih da treba dva staništa koja su obično odvojena, jedno s biljkama bogatim nektarom, a drugo bogato biljkama hraniteljicama gusjenica. Vrsta je to koja je već nestala s nekoliko lokacija u Hrvatskoj, a kod izolirane populacije u Gorskom kotaru primijećene su i morfološke promjene (Wölfl, usm. priopćenje) koje nam govore da su te populacije došle do ruba opstanka zbog nedostatka izmjene gena s drugim populacijama, što su pokazala i recentna istraživanja haplotipske raznolikosti.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je zaštićena zakonom još od 70-ih godina te danas strogo zaštićena novim zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatku IV Direktive o staništima.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.2 Oporavak vrste, 3.3. Reintrodukcija vrste, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Za opstanak populacije ovisno o području bitna je zaštita staništa od zarastanja, potencijalne izgradnje osobito na područjima niže nadmorske visine, pošumljavanja te edukacija lokalnog stanovništva. Isto tako, potrebno je što hitnije provesti detaljna populacijska istraživanja, koja bi uključivala i genetiku populacije. Rezultati recentnih istraživanja genetske raznolikosti populacija u Hrvatskoj pokazali su odsutnost haplotipske raznolikosti populacije iz Gorskoga kotara, što upućuje na efekt populacijskog „uskoga grla” u toj izoliranoj populaciji. Zbog prisustva zajedničkog haplotipa i najveće srodnosti postoji mogućnost eventualne reintrodukcije ili osvježavanja postojeće populacije, populacijama s Velebita (Podnar i Katušić, 2012). Predlaže se istraživanje stanja preostalih populacija te izrada akcijskog plana zaštite vrste s osobitim naglaskom na monitoring posebno ugroženih populacija.
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Osnovna je boja krila kod apolona bijela ili žućkasto-bijela. Vanjski rubovi nemaju ljuščica pa su prozirni. Na prednjim krilima postoji nekoliko manjih crvenih pjega, a na stražnjim se ističu četiri crvena ili kod nekih formi žuta, točkasta područja. Postoji priča da su markacije planinarskih staza dobile simbol po crveno-bijelim točkama na krilima apolona. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom.
    • Staništa
      B.2.1.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila, C.4. Rudine
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Apolon se pojavljuje u planinskim područjima na osunčanim i strmim kamenitim obroncima gdje obilazi nektarom bogate biljke ili biljke hraniteljice gusjenica. Okrugla jajašca s udubinom u sredini i hrapave površine ženka odlaže pojedinačno ili u malim grupama na biljku hraniteljicu ili u njenoj neposrednoj blizini. Zanimljivo je da ženka na biljke odlaže oplođena i neoplođena jajašca (Fred, 2004). Fekunditet ženke ovisi o količini hrane koju unese kao gusjenica i kao odrasla jedinka (nektar). Smanjena količina hrane u fazi gusjenice dovodi do manje mase tijela, te time i do manjeg broja položenih jaja, dok manja prehrana odraslih smanjuje životni vijek, a dio jajašaca se i reapsorbira zbog gladi (Fred, 2004). Tvrda ljuska jaja zaštićuje ih tijekom dugog razdoblja zime. Prezimljuje potpuno formirana gusjenica unutar jajne opne, a nakon izlaska se razvija u blizini mjesta izlaska iz jajeta. Gusjenice koje izađu iz jajeta u blizini biljaka hraniteljica kreću se prema njoj i tu se hrane kao i one koje su izašle na samoj biljci. Prilikom izlaska hrane se cvjetnim pupovima biljke, a kasnije se hrane i listovima. Kasniji stadiji su crni s bočnim nizom žutih točkica. Prema posljednjim istraživanjima ključnu ulogu u preživljavanju gusjenica imaju gustoća i abundancija biljke hraniteljice. U vrijeme kukuljenja sakriva se ispod kamenja i kukulji unutar mliječno-bijelog, djelomično prozirnog kokona. Apolon ima jednu generaciju koja leti od sredine lipnja do rujna, što ovisi o klimatskim značajkama, odnosno nadmorskoj visini područja na kojem dolazi. Leptiri su selektivni prilikom izbora hrane te pokazuju različito ponašanje ovisno o spolu. Apolon se pojavljuje na livadama planinskih područja od 1000 do 2500 m (Tolman i Lewington, 2008; Lepidopterologen-Arbeitsgruppe, 1987).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Apolon je euroazijska vrsta točkastog areala, koji obuhvaća uglavnom planinska područja Europe, od Švedske, Norveške i Finske na sjeveru do Španjolske, Francuske, Italije sa Sicilijom, preko Balkana do Grčke
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je rasprostranjen samo na jednom lokalitetu u Gorskom kotaru te u planinskim područjima na Velebitu, Kapelama, Ličkoj Plješivici i Dinari. Sve populacije u Hrvatskoj pripadaju podvrsti liburnicus. Zbog velike izoliranosti populacija, a temeljem morfoloških razlika, u Europi je opisan velik broj podvrsta (Todisco i dr., 2010).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Papilionidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
      Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Apollo (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -