CRVENI POPIS
Natrag
pas mekaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002544
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Mustelus punctulatus Risso, 1826 (HRCP002544). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2544. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Regionalno je ugrožen zbog pretjeranog izlovljavanja alatima pridnenog ribolova, najviše pridnenom koćom, parangalima i nekim mrežama stajaćicama, i to kao ciljana vrsta ili slučajna lovina. Osim ribolovne smrtnosti, uzroke njegove ugroženosti nalazimo i u degradaciji ili gubitku staništa zbog ribolova i onečišćivanja mora (morskog dna), kao i u nekim unutrašnjim čimbenicima: spori rast, kasno postizavanje spolne zrelosti i mala sposobnost obnavljanja populacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4. Edukacija i svijest, 5.1. Legislativa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjivanje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (poglavito u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Kako je znatan broj jedinka ove vrste živ i nakon što se ulovi, vraćanje nedoas lih primjeraka u more i podizanje svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta, također bi poboljšalo sadašnje stanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati (barem 100 cm). Za predlaganje dodatnih mjera zaštite potrebno je intenzivirati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Za predlaganje dodatnih mjera zaštite potrebno je intenzivirati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
- Biologija vrste
- Opis
Osnovno morfološko obilježje kojim se ova vrsta razlikuje od srodne i vrlo slične vrste Mustelus mustelus je raščijani stražnji obod leđnih peraja, koji je još uz to i crne boje. Ženke u Sredozemnom moru (Tunis) narastu do približno 190 cm, a mužjaci do 180 cm dužine (Capape et al., 2004a), ali se obično nalaze primjerci između 70 i 120 cm. Tijelo je vitko i dugačko, a glava je kratka i čini 17–20% ukupne dužine tijela. Gubica je osrednje dužine, uska i zaobljena. Razmak između nosnica je uzak, 1,9 do 2,3% ukupne dužine tijela. Oči su vrlo velike, ovalne, njihova dužina stane 2,1 do 2,8 puta u predočni prostor. Usta su kratka, njihova dužina približno odgovara većem promjeru oka, gornji usni nabor je duži od donjeg. Zubi su pločasti, asimetrični, s reduciranim vrhom, gusto poredani u više redova poput mozaika. Štrcala su malena i leže iza očiju. Škržne pukotine (5 pari) su kratke, a dva posljednja para nalaze se iznad osnovica prsnih peraja. Leđne peraje su dvije, široko trokutaste, prva je znatno veća od druge, središnja točka osnovice prve leđne peraje je bliže trbušnim nego prsnim perajama. Prsne peraje su razmjerno malene, njihova dužina iznosi 12–14% ukupne dužine tijela. Nejednakokrišćana repna peraja ima dobro razvijen trbušni i završni režanj. Leđa i bokovi su jednolično sive ili sivosmeđe boje s rijetkm malim i nepravilno razbacanim crnim pjegama, trbuh je bijel. M. punctulatus je viviparna vrsta s placentom od žumanjčane vrećice. U Sredozemnom moru (Tunis) ženke postižu spolnu zrelost kod približno 100 cm, a mužjaci kod 90 cm dužine (Capape i Quignard, 1977), a prema nekima i kod manjih dužina. Razvoj mladunaca do okota traje oko godinu dana, njihov broj po okotu je između 5 i 30, što ovisi o dužini ženka, a dužina im je oko 30–31 cm. U istočnom Jadranu hrana mu se sastoji pretežno od rakova (oko 55% broja i 61% mase) i ribe (oko 30% broja i 35% mase), zatim još od glavonožaca, mnogočetinaša, crijevodisača i plaštenjaka (Jardas et al., 2007). - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Provodi pridneni način života. Zadržava se kao i srodna simpatrijska vrsta M. mustelus na kontinentskoj podini približno između 5 i 200 m dubine, uglavnom samo do 100 m, na muljevitim, pjeskovitim, kamenitim i mješanim dnima. Skloniji je tvrđim dnima nego druge srodne vrste. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
M. punctulatus je rasprostranjen u čitavom Sredozemnom moru (nema ga u Crnom moru) i u istočnom Atlantskom oceanu, od južne obale Portugala pa dalje na jug, uz zapadnu obalu Afrike do Mauritanije (FAO: 34, 37). - Nacionalna rasprostranjenost
U istočnom Jadranskom moru u novije se vrijeme lovi gotovo jedino u kanalskom području. Nema ga u zapadnoj polovini Jadrana, gdje je izlovljen.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Elasmobranchii - Podrazred
Elasmobranchii - Nadred
Galeomorphii - Red
Carcharhiniformes - Porodica
Triakidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Compagno, Leonard J. V., 1984: Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 4, pt. 2.
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
Ne razlikuju se od naziva za vrstu Mustelus mustelus s kojom je poistovjećivan do 70-ih godina prošlog stoljeća: pas mekaš čukov, pas čukov pena, kucin mekuš, glatki ćukov. - Strana imena
Blackspotted smooth-hound (engleski), Émissole pointillée (francuski), Palombo punteggiato (talijanski), Punktierter Glatthai (njemački) - Locus typicus
Nica, Francuska, Sredozemno more
- Bibliografija
-
CAPAPÉ, C. i QUIGNARD, J.-P., 1977. Contribution à la biologie des Triakidae des côtes tunisiennes. I. Mustelus mediterraneus Quignard et Capapé, 1972: Répartition géographique et bathymétrique, migrations et déplacements, reproduction fécondité. Bull. Off. natn. Pêch. Tunisie, 1 (1): 103–122.
CAPAPÉ, C., QUIGNARD, J.-P., GUÉLORGET, O., BRADAÏ, M.N., BOUAÏN, A., BEN SOUISSI, J., ZAOUALI, J. i HEMIDA, F., 2004a. Observations on biometrical parameters in elasmobranch species from Maghrebin waters: A survey. Annales, Ser. hist. nat., 14 (1): 1–10.
JARDAS, I., ŠANTIĆ, M., NERLOVIĆ, V. i PALLAORO, A., 2007. Diet composition of blackspotted smooth-hound, Mustelus punctulatus (Risso, 1826), in the eastern Adriatic Sea. J. Appl. Ichthyol., 23: 279–281.