CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Malva parviflora L. (FOTO J. Topić)

sitnocvjetni sljez

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002543

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4cd)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Malva parviflora L. (HRCP002543). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2543. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.2.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: nestanak ruderalnih staništa u naseljima na obali zbog njihove urbanizacije u vezi s turizmom, nekontrolirano sabiranje. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 2.1.4. Tradicionalna medicina; 3.1.1. Turizam, 3.2.5. Nestanak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Posredno je zaštićena na lokalitetima u granicama nacionalnog parka Mljet.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Sitnocvjetni sljez jednogodišnja je, gola ili dlakava zelen, visoka 20–50 cm. Stabljika pridignuta ili uspravna, razgranjena. Listovi su na dugim peteljkama. Plojke donjih listova su bubrežasto-okruglaste i plitko urezane na 5–7 tupih režnjeva. Plojke gornjih listova su srcasto-okruglaste i plitko urezane na 5 oštrih režnjeva. Skupine od 2 do 6 cvjetova smještene su u lisnim pazušcima. Cvjetne stapke su kratke, kraće od čaške, na biljci u plodu manje od 10 mm. Cvjetovi su pravilni i dvospolni, s dvostrukim ocvjećem, razlučenim u čašku i vjenčić. Čaška se sastoji od pet pri dnu sraslih lapova. Lapovi se nakon cvatnje jako povećaju, postaju kožasti i uspravni te ne prekrivaju plod. S vanjske strane čaške tri su slobodna linearna ili suličasta listića, a upola kraći od lapova oni čine izvanju čašku. Vjenčić je sastavljen od pet latica, jedva malo dužih od lapova. Latice su 4–5 mm duge, blijedoružičaste ili bijele, pri dnu sužene u goli klinac, a na vrhu plitko izrubljene. Prašnika ima mnogo, njihove su prašničke niti donjim dijelom srasle u stožastu cijev, koja obavija plodnicu. Prašnička cijev je gola ili gotovo gola. Tučak je sastavljen iz većeg broja plodnih listova, međusobno sraslih u nadraslu višegradnu plodnicu, jednog vrata i većeg broja nitastih njuška (broj njuška odgovara broju plodnih listova). U svakom pretincu plodnice razvija se po jedan sjemeni zametak. Plod je kalavac, koji se raspada na veći broj jednosjemenih plodića. Plodići su goli ili dlakavi, na rubu oštro nazubljeni i malo okriljeni, a na hrptu duboko mrežasto-jamičasti. Cvjeta od travnja do lipnja. Prema životnom je obliku terofit. Pripada mediteranskom flornom elementu, kao općemediteranska biljka. Svojta ima ljekovita svojstva i primjenu u tradicionalnoj medicini (kao i druge vrste sljeza). Pojavljuje se kao domadar za organizme koji izazivaju bolesti usjeva. Zabilježena je i otrovnost za sisavce. U hrvatskoj flori rod sljezova zastupljen je s 8 vrsta.
  • Staništa
    I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na zapuštenim ruderalnim i neobrađenim površinama po naseljima, duž ograda, cesta i putova. Rjeđe u vrtovima, u nižim predjelima eumediteranske zone, na tlu bogatom dušikovim spojevima (nitrofilna biljka). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 87 Napuštena polja i zapuštena (ruderalna) mjesta: 87.2 Ruderalne zajednice (u vegetaciji sveza Chenopodion muralis i Hordeion). GLCC/SSC. 10.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Azori, Bosna i Hercegovina, Baleari, Korzika, Hrvatska, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, [Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku].
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Većinom mediteranska makroregija: sjevernoprimorska, srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti: Brodarica, Cavtat, Podbiokovlje, Hvar, Korčula, Krk, Lastovo, Mljet, Murter, Palagruški otoci, Požega (dvojben nalaz), Sušac, Svetac, Zlarin.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Malvales
  • Porodica
    Malvaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bernal, R., S.R. Gradstein & Celis, M. (eds.). (2015). Catálogo de plantas y líquenes de Colombia. Instituto de Ciencias Naturales, Universidad Nacional de Colombia, Bogotá, D.C. Disponible en http://catalogoplantasdecolombia.unal.edu.co
    Flora of North America Editorial Committee, eds., 2015: null. Flora of North America North of Mexico, vol. 6: Magnoliophyta: Cucurbitaceae to Droseraceae. 496.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021cut), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=MAPA5
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021cut), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=MAPA5
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    malva minore (talijanski), Cheeseweed (engleski), Egyptian Mallow (engleski), Little Mallow (engleski), Least Mallow (engleski), mauve a petites fleurs (francuski), mauve d'Egypte (francuski), kleinblütige Malve (njemački)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • GINZBERGER, A. (1921): Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Oesterr. Bot. Z. 70(9–12):233–248.
    MILOVIĆ, M. (2000): Flora papratnjača i sjemenjača Šibenika i okolice. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    PANDŽA, M. (1995b): Analiza flore otoka Murtera. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 181–198.
    PANDŽA, M. (1998a): Flora of the island of Zlarin. Nat. Croat. 7(1):59–78.
    PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    PAVLETIĆ, ZI. (1978a): Pregled i analiza flore Palagruških otoka. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 4(1):39–47.
    PAVLETIĆ, ZI. (1978c): Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 37:215–224.
    RADIĆ, J. (1976): Bilje Biokova. Inst. »Planina i more«, Makarska.
    RADIĆ, J. (1977): Noviji prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot. Croat. 36:173–175.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43:119–142.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    TRINAJSTIĆ, I. (1979b): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38:167–186.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
    TRINAJSTIĆ, I. (1995d): Vegetacijske značajke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenja sa simpozija »Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta«, Pomena, otok Mljet 4–10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 247–269.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.