CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Lemna gibba L. (FOTO S. Brana)

grbasta vodena leća

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002541

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A1c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Regula-Bevilacqua, Lj., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Lemna gibba L. (HRCP002541). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2541. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Regula-Bevilacqua
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: gubitak vodenih staništa isušivanjem ili zatrpavanjem. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Posredno je zaštičena unutar nacionalnog parka Krka i parka prirode Lonjsko polje.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Grbasta vodena leća sitna je i nježna zeljasta trajnica koja pluta površinom vode, a korijen joj slobodno visi u vodi. Listu slični članci izdanka okruglasti su ili obrnuto jajoliki, svi istog oblika, 4–7 mm dugi, živozeleni ili crvenkastosmeđi, a u jutarnjim satima žućkasti. S gornje su strane plosnati, a s donje mrežasti i trbušasti, bjelkaste boje. Cvat se sastoji od dva muška i jednog ženskog cvijeta, koji su obavijeni posebnim zajedničkim ovojem, spatom, karakteristikom porodice i srodnika. Plod je simetričan, sadrži 4–6 sjemenaka, duboko i nejednako izbrazdanih. Grbasta vodena leća je biljka svjetla, pokazatelj umjereno toplih do toplih staništa bogatih dušikom. Prema životnom je obliku hidrofit. Cvjeta od travnja do lipnja. Broj kromosoma je 2n=64. Široke je rasprostranjenosti (atlantska, subatlantska, montana svojta). U nekim se krajevima svijeta jede kao povrće, njom se hrane i životinje, a u nekim je zabilježena kao korovna vrsta. U europskoj je flori rod Lemna zastupljen s pet vrsta, a u hrvatskoj flori zabilježene su tri, uz L. gibba L., L. minor L. i L. trisulca L.
  • Staništa
    A.3.2.1. Zajednice slobodno plivajućih leća
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Grbasta vodena leća živi samo u nizinskim područjima, uglavnom u vodama stajačicama (bare, riječni rukavci), plutajuči na površini. Povremeno se pojavljuje i kao submerzna biljka na dubinama do 2.5 m. U fitocenološkom pogledu vrsta dolazi u sastavu asocijacije Lemnetum gibbae (W. Koch 1954) Miyawaki et J. Tüxen 1960. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 22.411 Zajednice vodenih leća (Lemna spp.). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: ?Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Sardinija, Srbija, Slovenija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raspršeni sporadični lokaliteti u većem broju mezoregija, vezani uz riječne tokove i druga vodena staništa. Lokaliteti. Bročice (Posavina), Dubovac, Dubrovnik, Đelekovec (Podravina), Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Karlovac, Krnjeloža (Istra), Orehovica (Hrvatsko primorje), Rijeka, Split, Stupna, Šibenik (rijeka Krka), Turopolje (rječica Lomnica, kanal »Sava-Odra«), u blizini plominske luke (Istra).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Alismatales
  • Porodica
    Araceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Sp. Pl.,2/970,1753
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Fat Duckweed (engleski), lentille d'eau bossue (francuski), buckelige Wasserlinse (njemački), grbasta vodena leča (slovenski), lenticchia d'acqua spugnosa (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
    HAYEK, A. (1933): Prodromus Florae peninsulae Balcanicae, vol. III., Dahlem, Berlin.
    HIRC, D. (1884b): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:97–239.
    HULINA, N. (1989a): Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Bot. Croat. 48:141–160.
    KRAJNČIČ, B., DEVIDÉ, Z. (1982a): Photoperiodic responses in Lemnaceae from North Croatia. Acta Bot. Croat. 41:57–63.
    KRAJNČIČ, B., DEVIDÉ, Z. (1982b): Rasprostranjenost vodenih leća (Lemnaceae) u sjevernoj Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 41:175–180.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
    VISIANI, R. (1872): Florae Dalmaticae Supplementum. Mem. Ist. Ven. 1(16):18–182.