CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Hottonia palustris L. (FOTO J. Topić)

močvarna rebratica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002540

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Nikolić, T. (2005): Hottonia palustris L. (HRCP002540). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2540. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: isušivanje močvara, onečišćenje vodotokova. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.1. Fragmentacija, 1.4.3. Odvodnjavanje, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Posredno je zaštićena na lokalitetima unutar parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Močvarna rebratica je trajnica. Glavna os je duga 20–60 (–90) cm i većinom pluta u vodi. Često je pri bazi razgranjena, valjkasta, s listovima na koljencima, i s brojnim dugim, nitastim bijelim korjenjem koje izrasta iz lisnih pazušaca i ukorjenjuje se u muljevito dno. Biljka je prekrivena crvenkastim žljezdastim dlakama, koje su na potopljenom dijelu stabljike i na cvatu osobito guste i pomiješane s pojedinačnim, dugim, bijelim čekinjavim dlakama. Listovi se nalaze ispod vode, zavojito su raspoređeni, no često su skupljeni u nepravilne pršljene. Meki su, lancetasti, češljasti, jednostruko perasto razdijeljeni, s linealnim, ušiljenim, ponekad pri bazi viličasto razgranjenim liskama. Blizu vodene površine stabljika se grana u pršljenasto raspoređene, sterilne ogranke između kojih izrastaju 10-30(–70) cm dugi grozdasti cvatovi koji se uzdižu iznad površine vode. Po 3–6 cvjetova skupljeno je u razmaknute pršljene koji se razvijaju u pazušcu 6–8 mm dugih linealnih brakteja. Cvjetne stapke su otprilike jednako duge kao i brakteja. U vrijeme zrenja ploda stapka se produlje i savija prema dolje. Čaška je duga 3–5 mm, s pet linealnih, šiljatih lapova sraslih u donjoj četvrtini, u početku uspravnih, kasnije odmaknutih. Vjenčić ima pet latica djelomično sraslih u cijev. Bijeli je ili crvenkast sa žutim ždrijelom. Cijev vjenčića duga je kao čaška. Slobodni dijelovi latica su dugi oko 7 mm, obrnuto su jajasti, tupi ili ponešto izrubljeni. Tanjurasti dio vjenčića je do 2 cm u promjeru. Tobolac je kraći od čaške. Sjemenke su brojne, ovalne ili kuglaste s tupim bridovima, u promjeru oko 0,5 mm, svježe smeđe, a kasnije postaju crnosmeđe. Broj kromosoma je 2n=40. Cvate od travnja do lipnja. Prema životnom obliku je hidrofit. Prema tipu rasprostranjenja je europska vrsta.
  • Staništa
    E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste u kanalima i u barama a dominantna je i svojstvena vrsta asocijacije Hottonietum palustris. Uz nju često rastu vodene leće: Lemna minor L., Spirodela polyrhiza (L.) Schleiden, a ponekad i Wolffia arrhiza (L.) Horkel ex Wimm.. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 22.4323 Sastojine rebratice (Hottonia palustris). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bosna i Hercegovina, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Kosovo, Crna Gora, Švedska, uključujući Öland i Gotland, [Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska)].
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadno-panonska i istočnopanonska makroregija. Po kanalima, jezercima i barama kontinentalnog područja Hrvatske. Lokaliteti: Rasinja, Selnica, Otok, Klokočevac i šuma Črnec (Slavonija), Kopački rit, Spačva, Samoborski Strmec i Črni jarki (Podravina, usmeno priopćenje J. Topić), okolica Zagreba.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ericales
  • Porodica
    Primulaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 373.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    vodena detelja, rep kunji vodeni, češljolistna rebratica
  • Strana imena
    Water Violet (engleski), Hottonie des marais, Millefeuille aquatique (fransuski), Wasserfeder (njemački), Waterviolier (njemački), močvirska grebenika (slovenski), Erba scopina (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
    KLINGGRÄFF, H. (1861b): Die in der Umgegend von Agram in Croatien vorkommenden Pflanzen. Linnaea 2:6–49.
    RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1985): Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasn. Šumske Pokuse 23:223–352.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    SCHNEIDER-JACOBY, M. (1990): Verbreitung und Gefährdung typischer Wasserpflanzen-arten in der Save-Stromaue im bereich des geplanten Naturparks »Lonjsko polje«. Acta Bot. Croat. 49:125–136.