CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

klasulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002539

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Hordeum secalinum Schreb. (HRCP002539). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2539. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 12 Druge mogućnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: nestanak staništa hidromeliorativnim zahvatima, pretvaranjem u oranice, zaraštavanjem prirodnim sukcesijama izazvanim prestankom gospodarenja travnjacima. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.3.2. Ljudska naselja, 1.3.4. Infrastruktura (ceste, nasipi, dalekovodi), 1.1.1. Oranice i druge poljoprivredne površine/hortikultura, 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala, 8. Ostalo.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Posredno zaštićena unutar Ramsar područja–donji tok Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Klasulja je (15–)20–70 cm visoka trajnica. Raste u obliku sivozelenih rahlih busenova, s mnogobrojnim sterilnim izdancima koji izrastaju iz najdonjih rukavaca. Stabljike su gole, uspravne ili se koljenčasto uzdižu. Donji rukavci su gusto dlakavi. Dlake su mekane, 0,5–1 mm duge, stršeće ili spuštene. Gornji rukavci su ponekad goli. Ligula čini 0,5–1 mm dug kožasti rub. Listovi stabljike su cjevasto smotani, dugi do 10 cm i široki 1–2 mm, razmotani 2–5 mm, pri bazi imaju dvije uske, gole uške koje obuhvaćaju stabljiku. Na gornjoj strani listova rastu oko 1 mm duge dlake, donja strana je hrapava, gola ili kratko dlakava. Klasići dolaze u grupama po tri, skupljeni u gusti vršni klas dug 2–8 cm, širok 6–15 mm. Klasići su jednocvjetni, unutar grupe međusobno se razlikuju–središnji je plodan i sjedeći, a oba postrana su sterilna, na oko 1 mm dugoj stapci. Pljeve središnjega klasića međusobno su jednake, nalaze se ispred cvijeta i preobražene su u 9–12 mm duge, hrapave osati. Obuvenac ima 5 žila, dug je 7–9 mm, široko suličast, sa 6–10 mm dugom osati na vrhu. Košuljica je duga 6–8 mm. Prašnici su dugi 3–4 mm. Plod je dug 5–6 mm, na gornjem kraju gusto kratkodlakav. Pljeve postranih klasića su također razvijene u obliku osati dugih 10–12(–14) mm. Obuvenac je dug 1,5–5 mm, usko suličast, s 1,3–3 mm dugom osati na vrhu. Košuljica je zakržljala ili je uopće nema. Biljka je svjetla, pokazatelj hranivom bogatih tala, s osrednjom količinom humusa, najčešće slanih. Dolazi na staništima umjereno bogatim dušikom. Prema tipu rasprostranjenosti eurazijska je svojta. Broj kromosoma je 2n=28. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Prema životnom je obliku hemikriptofit.
  • Staništa
    C.2.2.5. Zajednice s blijedom djetelinom, C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na svježim do vlažnim, često zaslanjenim staništima u zajednicama reda Trifolio-Hordetalia (asoc. Hordeo-Poetum silvicolae Hić. 1963., Oenantho-Alopecuretum bulbosi Hić. 1963., Peucedano-Molinietum litoralis Hić. 1934., Trifolio-Hordeetum secalini Hić. (1934.) 1958., sve iz sveze Molinio-Hordeion secalini Hić. (1934.) 1958.). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 37.64 Ilirsko-mezijske vlažne trifolioidne livade riječnih dolina (Trifolion pallidi). 37.63 Istočno jadranske livade riječnih dolina (Molinio-Hordeion secalini) GLCC/SSC. 12, 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, ?Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Srbija, ?Slovenija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija, mezoregija slavonskog međurječja, rijetki poznati nalazi drugdje. Lokaliteti: Bakar, Boljunšćica, Čepićko polje, Drniš, Gornja Varoš, Kalnik, Kutjevo, Lukovo, Migalovce, dolina Mirne, Morinje, ušće Neretve, Pag, Povilje, Požega, dolina Raše, okolica Rijeke, Ruševo, okolica Slavonskog Broda, Senj, Solin, okolica Zagreba, Žulić.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Meadow Barley (engleski), orge faux-seigle, orge noueuse (francuski), Roggen-Gerste (njemački), knotige Gerste (njemački), kolenčasti ječmen (slovenski), orzo perenne (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    DUBRAVEC, K., GAŽI, V., PLAVŠIĆ-GOJKOVIĆ, N. (1984): Beitrag zur Kenntnis der Verbreitung des Agrostio-Hordeetum secalini Ilijanić 1959 im Gebiet von Slavonski Brod. Acta Bot. Croat. 43:291–294.
    HORVATIĆ, S. (1933): Prinosi flori otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 18:193–203.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ. (1967): Some characteristics of microclimate in Horedeo-Poëtum silvicolae H-ić meadow association in Istria. Acta Biol. Iugosl. Ekologija serija D. 2(1–2):189–197.
    ILIJANIĆ, LJ., STANČIĆ, Z., TOPIĆ, J., ŠEGULJA, N. (1998): Distribution and phytosociological relationship of snake’s-head (Fritillaria meleagris L.). Acta Bot. Croat. 57: 65–88.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TOMAŠEVIŠ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.