CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

širokolisna suhoperka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002532

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Kumbarić, A., Praljak, I. (2005): Eriophorum latifolium Hoppe (HRCP002532). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2532. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
  • Suradnik/ci
    Alma Kumbarić
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: napuštanje gospodarenja na vlažnim, slabo produktivnim travanjcima i progresivna vegetacijska sukcesija ili pretvaranje u oranice nakon postupaka hidromelioracije. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u nacionalnim parkovima Risnjak i Plitvička jezera, parkovima prirode Velebit, Medvednica i Žumberačko-Samoborsko gorje, te posebnom botaničkom rezeravatu Dubravica. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite te vrste i zaštita creta Dubravica kod Zaprešića, na kojem ona dolazi (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Širokolisna suhoperka je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u rahlim busenima. Trobrida stabljika je visoka 20–90 cm i nosi listove. Listovi su široki 3–8 mm, ravni, plosnati i na vrhu ušiljeni. Plojka najgornjih listova stabljike je otprilike jednake dužine kao rukavci koji usko prijanjaju uz stabljiku. Klasića ima 2–12, stoje na manje ili više povijenim hrapavim i često trobridnim stapkama. Pricvjetni listovi (2–3) imaju vrlo kratke rukavce i pri bazi su crni, a otprilike jednako dugi kao klasići. Donje pljeve su jajasto lancetaste, imaju jednu žilu, pri bazi su crvenkastosmeđe, sivkaste ili crne, s vrlo uskim hijalinim rubom. Čekinje ocvjeća su duge oko 25 mm, bijele su boje i na vrhu razgranjene. Prašnice su duge 1,5–2 mm. Plod oraščić ima dimenzije 3–3,5 x 1–1,4 mm i usko obrnuto jajasti oblik, trobrid je i crvenkastosmeđe boje. Širokolisna suhoperka je biljka svjetla, pokazatelj mokrih, često natopljenih tala, siromašnih zrakom. Dolazi na podlogama koje su blago kisele-blago lužnate do lužnate i siromašne dušikom. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=54, 72. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema tipu rasprostranjenosti je arktička, predalpska i kontinentalna svojta.
  • Staništa
    C.1.1.1.2. Dinarski bazofilni cretovi suhoperke , C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike , C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Cretovi, močvarne livade, s vodom umjereno bogatom bazama. Poznata iz zajednice Drosero-Caricetum echinatae Ht. (1950) 1962, razreda Scheuchzerio-Caricetea fuscae Nordhagen (1936) 1937., te u sastavu zajednice sveze Caltion. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 37.21 Atlantske i subatlantske vlažne livade (Calthion, Deschampsion cespitosae), 54.236 Dinarski bazofilni cretovi suhoperke (Eriophoro-Caricetum paniceae, Molinia coerulea-Carex hostiana), 54.483B Cret zvjezdastog šaša i rosike (Drosero-Caricetum echinatae). GLCC/SSC. 14, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područja bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, altičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadni dijelovi zapadno-panonske makroregije, planinska makroregija i nekoliko lokaliteta u mediteranskoj makroregiji. Lokaliteti. Bijele Vodice, Blatuša, Brušane, Budinšćina, Bunavačko polje, Crni lug, Čabar, Čemernica, okolica Daruvara, Delnice, Donji Lapac, Drivenik, Dubravica, Glina, Gornje Jelenje, okolica Gospića, Hušnjakovo, Jesenica, Kalnička gora, okolica Karlovca, Klek, Konjšćina, Kostanjevica, Krapina, Kupjak, Lepenica, Lipik, Lokve, Malovan, Mrzla Vodica, Obruč, Ogulin, Pakrac, Plaški, Plitvička jezera, Radoboj, Rijeka, Risnjak, Rude, Samoborsko gorje, Slavonska Požega, Sošice, Soviljevac, Strahinščica, Topusko, Turković selo, Velebitske Oštarije, okolica Velikog Trgovišta, Vinkovci, Vrbovsko, Vukmanić, Vukomeričke gorice, Vukovina, okolica Zagreba, Zelin (Gorski kotar), Zrinska gora, Žumberačka gora.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Broad-leaved Cotton grass (engleski), linaigrette a larges feuilles (francuski), Breitblättriges (njemački), širokolistni munec (slovenski), pennacchi a foglie larghe (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
    FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
    GAŽI-BASKOVA, V. (1973): Caricion davallianae kod Plaškog u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:181–186.
    HORVAT, I. (1962a): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. ser. Acta. biol. 2 knjiga 30:5–173.
    HULINA, N. (1989b): Flora in the Turopolje region. Period. Biol. 91(1):163–164.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1980): Livadne zajednice razreda Molinio-Arrhenatheretea Tx. 1937 na Strahinščici. Acta Bot. Croat. 39:131–140.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1998): O vegetaciji zagorske gore Strahinščice. Ekol. glas. 6(5):47–53.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ŠEGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahinščica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278.
    ŠEGULJA, N. (1973): Rezultati fitocenoloških istraživanja na području Vukomeričkih gorica (prethodno saopćenje). Acta Biol. Iugosl. Ekologija serija D. 1(8):45–52.
    ŠEGULJA, N. (1977a): Analiza flore Vukomeričkih gorica. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 3(1):45–59.
    ŠEGULJA, N. (1977b): Nove zajednice sveze Calthion na području Vukomeričkih gorica. Acta Bot. Croat. 36:119–124.
    ŠEGULJA, N. (1991–1992): Osobitosti biljnog pokrova ogoljelih površina i travnjaka Gorskog Kotara. Ekol. glas. 2(3–4):33–37.
    TRINAJSTIĆ, I. (1973c): Prilog poznavanju cretne vegetacije Gorskog Kotara u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:187–195.