CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Eleocharis ovata (Roth) R. et S., detalj građe (FOTO J. Topić)

jajolika jezernica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002531

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (CR) A4c; B2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Nikolić, T. (2005): Eleocharis ovata (Roth) Roem. & Schult. (HRCP002531). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2531. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: isušivanje močvara. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite isu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Jajolika jezernica je (3–) 5–35 (–50) cm visoka jednogodišnja, busenasta biljka. Stabljika je debela oko 1 mm, glatka je, okrugla, suha fino žljebasta, vrlo meka, gotovo prozirna, te lagano koljenčasto savinuta. Lisni rukavci su purpurni, rijetko žutosmeđi, najgornji zeleni, koso odrezani, bez proširene središnje žile i ponekad sa zakržljalom lisnom plojkom. Klasići su u početku jajasto-okrugli, no kasnije valjkasto produženi, dugi (2–)3–7(–8) mm, tupi, s mnogo cvjetova. Vršni cvjetovi mogu biti u cvatu, najdonji u plodu. Pljevice su široko zaokružene, tupe, crvenosmeđe, sa širokim bijelim kožičastim rubom i zelenom središnjom žilom. Najdonja ili dvije najdonje pljevice su sterilne i obuhvaćaju bazu klasića. Čekinja perigona ima 4–7, žutosmeđe su boje i mogo su duže od ploda. Stigme ima dvije. Plod je sa stilopodijem dug 1–1,3 mm, s dvije izbočene strane, gladak, žutosmeđ, sjajan i široko obrnuto jajast. Stilopodij je široko čunjast 1/2 do 2/3 širine ploda, jednake visine i širine, te jasno odijeljen od ploda. Broj kromosoma je 2n=10. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Prema životnom obliku je terofit, a prema tipu rasprostranjenjosti eurazijska vrsta.
  • Staništa
    A.4.1.1. Tršćaci i rogozici, A.4.1.1.5. Rogozik širokolisnog rogoza, A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza, A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na povremeno plavljenim staništima s pjeskovito-muljevitim tlom. Dolazi u zajednicama sveze Nanocyperion, ali i unutar sastojina trske i rogoza. Uz rub isušenog ribnjaka u Pisarovini raste uz vrste Typha angustifolia L., T. latifolia L., Ludwigia palustris (L.) Elliott, Lindernia procumbens (Krock.) Philcox, L. dubia, Marsilea quadrifolia L. i Sparganium emersum Rehmann. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 22.321 Zajednice niskih šiljeva, 53.1121 Slatkovodni »suhi« trščaci, 53.131 Sastojine širokolisnog rogoza, 53.132 Sastojine uskolisnog rogoza. GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar,Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pokupska i zagorska mezoregija. Prema dostupnim podacima dosad je nađena u okolici Karlovca i Pisarovine. Može se pretpostaviti da bi je se moglo naći i drugdje, na analognim staništima, tim više što Flora Croatica bilježi »na povremeno poplavljenim mjestima, uz rubove močvara, u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji« (SCHLOSSER et VUKOTINOVIć 1869). Lokaliteti: Karlovac, Pisarovina (usmeno priopćenje J. Topić).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Ovate Spikerush (englrski), Ovoid Spike- rush (engleski), héléocharis ovale (francuski), eiförmiges Sumpfried (njemački), jajčasta sita (slovenski), giunchina ovata (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.