CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Delphinium peregrinum L., herbarski primjerak sabran kod Smričnjaka u okolici Šibenika; leg./det. M. Milović, 1996., ZA (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik),

strani veliki kokotić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002527

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Kumbarić, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Delphinium peregrinum L. (HRCP002527). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2527. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
  • Suradnik/ci
    Alma Kumbarić
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: napuštanje tradicionalnih oblika poljoprivrede u primorju i prenamjena zemljišta. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Strani veliki kokotić jednogodišnja je biljka s uspravnom stabljikom visine 30–80 cm. Stabljika je modrozeleno nahukana, maljava i razgranjena s produženim granama, stršećim ili se izdižu bez listova. Listovi stabljike su sjedeći, donji 1–2 puta dlanasto razdijeljeni na uske, linealne ili linealno-lancetaste isperke. Gornji listovi stabljike su cijeli, linealno lancetasta oblika. Modroljubičasti cvjetovi se pojavljuju na kratkim stapkama, skupljeni u terminalni jednostavni ili razgranjeni grozdasti cvat. Pricvjetni listovi su cijeloviti, linealni i duži od cvjetnih stapka. Ocvjeće je sastavljeno od 5 prileglo dlakavih listića. Gornji je produžen u šuplju ostrugu koja je dvostruko duža od njegove plojke. Nektarija ima četiri. Korolinični su, modroljubičaste boje, duži su od listića ocvjeća. Dva gornja nektarija su tupa, 3–6 puta duža nego šira i produžena u ostrugu. Dva postrana (bočna) nektarija su jajasti ili eliptični i postepeno suženi u klinac. Prašnika ima mnogo. Razvijaju se 3 gole plodnice s velikim brojem sjemenih zametaka. Plod je goli mjehur s većim brojem sjemenka, na vrhu naglo sužen u kljun. Sjemenke su okruglaste, bočno malo spljoštene i poprijeko nabrane. Prema životnom je obliku terofit. Broj kromosoma je 2n=16. Cvate od svibnja do rujna.
  • Staništa
    I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom, I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, I.5.2. Maslinici, I.5.3. Vinogradi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Polja, strništa, maslinici, vinogradi i druga ruderalna mjesta. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 82.11 Oranice, 83.11 Maslinici, 83.21 Vinogradi, 87.2 Ruderalne zajednice (smetlištarke). GLCC/SSC. 1, 2, 10.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Grčka, isključujuši otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Italija, uključujuši Toskanski arhipelag; isključujuši Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Srbija, Turska (europski dio), uključujuši Gökçeada; središnje i istočno mediteransko područje.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija. Lokaliteti: Badija, Bakar, Bribir, okolica Drniša, okolica Dubrovnika, Hvar, Korčula, okolica Makarske, Mljet, Mosor, Murter, Novi Vinodoloski, Omiš, Pelješac, Praputnik, okolica Rijeke, Senj, Skradin, Solin, okolica Splita i Šibenika, Šolta, okolica Zadra.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Ranunculaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    konjski rep, velika sodula, sitinasti kokotac
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BARČIĆ, B. (1974): Flora otoka Badije. Acta Bot. Croat. 33:191–203.
    BEDALOV, M. (1989): Prilog flori otoka Šolte. Acta Bot. Croat. 48:121–127.
    DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    HIRC, D. (1907): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 169:55–109.
    JASPRICA, N., KOVAČIĆ, S. (1997): Vascular flora of the central part of Pelješac peninsula. Nat. Croat. 6(4):381–407.
    KUŠAN, F. (1969): Biljni pokrov Biokova. Prir. istraž. ser. Acta biol. 15, knjiga 37:1–224.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    PANDŽA, M. (1995b): Analiza flore otoka Murtera. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 181–198.
    PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    PETTER, F. (1852d): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(8):58.
    RADIĆ, J. (1976): Bilje Biokova. Inst. »Planina i more«, Makarska.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
    VLADOVIĆ, D. (1994): Flora planine Mosor. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.