CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Degenia velebitica (Degen) Hayek u cvijetu (FOTO T. Nikolić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

velebitska degenija

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002526

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A3c?; B2ab(iii?))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Šegulja, N., Nikolić, T., Palković, M. (2005): Degenia velebitica (Degen) Hayek (HRCP002526). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2526. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
    • Suradnik/ci
      Toni Nikolić
      M. Palković
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Uzroci ugroženosti: populacije su malobrojne, a sumnja se na njihovo smanjivanje otkako je vrsta opisana. Točila postaju manje gibljiva, jer naseljavanje drugih vrsta povećava obraštaj i smiruje teren. Tome je djelomično uzrokom i izostajanje ispaše, osobito u novije vrijeme. Kao uzrok smanjivanju populacija pojavljuju se i sabirači rijetkih i dekorativnih biljaka, stoga što su biljke u kulturi kratkoga vijeka, te ih za održavanje treba obnavljati novim primjercima. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 2.1. Lov i sabiranje, 3.3.5. Gubitak staništa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zakonom o zaštiti prirode vrsta je zaštićena na svim prirodnim nalazištima (8. 6. 1964., NN 26/64). Posredno je zaštićena u granicama Parka prirode Velebit. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      U morfološkom pogledu, degenija je tipičan predstavnik porodice krstašica. Raste u obliku malene, gusto zbite biljke, srebrnastobijele boje. Razgranjen podanak nosi brojne sterilne i fertilne izdanke. Sterilni izdanci su skraćeni i nose rozete listova. Listovi su linearno lancetasti i gusto zvjezdasto dlakavi. Fertilne stabljike su do 10 cm visoke, uspravne i nerazgranjene, s više gusto raspoređenih listova i s više cvjetova skupljenih u terminalni grozd. Cvjetovi su veliki, jarkožuti, tetramerne građe, tj. s cvjetovima građenim od četiri latice (oko 10 mm) i četiri lapa (6–7 mm). Latice su plitko srcasto obrnuta oblika s dugim klincem. Iz svakoga cvijeta razvija se plod komuščica, do 15 mm dug, jajasto-elipsoidna oblika, mješinasto nadut, gusto zvjezdasto pustenast i s po 2 sjemenke u svakom pretincu. Razmožava se široko okriljenim,sjemenkama. Biljku je otkrio mađarski botaničar Arpad Degen,1907. godine, istražujući područje oko Šugarske dulibe, na točilima Miljkovića Kruga. Uvidjevši da se radi o neobičnoj biljci, najprije je smatrao da je naišao na novu vrstu gromotulje (rod Alyssum) ili gromotuljke (rod Vesicaria). Naknadnom usporedbom ustanovio je da ne postoji bliski srodnik nađenoj biljci na cijelom euroazijskom kontinentu, te zaključuje da novo nađena velebitska vrsta pripada endemičnom sjevernoameričkom rodu Lesquerella. Degen službeno svoj nalaz objavljuje javnosti 1909. godine kao prvi nalaz vrste Lesquerella velebitica (Österr. Bot. Zeitschr. 60:93, 1910). Austrijski botaničar August Hayek, jedan od najboljih poznavatelja balkanske flore uopće, zaključuje, međutim, da se radi o dosada nepoznatom rodu u euroazijskoj flori. Tako 1910. godine u čast otkrivača, opisuje novi rod Degenia, a vrsta dobiva ime Degenia velebitica (HAYEK 1910). Danas je degenija ugrožena i zakonom zaštićena biljka, a kao simbol osobitosti hrvatske flore, postala je motivom kovanice od 50 lipa i prigodne poštanske marke. Broj kromosoma je 16. Cvjeta u lipnju i srpnju.
    • Staništa
      B.2.1.1.3. Točilo planinskog koporca i ognjice
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Pojavljuje se na kamenitim velebitskim staništima, gibljivim vapnenačkim točilima, izloženim jakom vjetru, unutar zajednice Bunio–Iberetum pruitii Horv. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 61.514 Ilirska točila planinskog koporca i ognjice (Bunio-Iberetum carnosae). GLCC/SSC. 19, 26.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      → ? populacija je stabilna, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Hrvatska, stenoendem.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Goranska i lička mezoregija. Lokaliteti: Zabilježena je na svega nekoliko lokaliteta na Velebitu (Šugarska duliba, Bačića kosa), a od nedavno i izvan njega, na nižim nadmorskim visinama (iznad Sibinja).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Brassicales
    • Porodica
      Brassicaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Hayek AV (1910) Die systematische Stellung von Lesquerella velebitica Degen. Österreichische Botanische Zeitschrift 60(3): 89-93. Retrieved from http://www.jstor.org/stable/23652158
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Velebit-Degenie (njemački), Degenovka (slovenski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
      DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
      HAYEK, A. (1910): Die systematische Stellung von Lesquerella velebitica Degen. Oesterr. Bot. Z. 60:89–93.
      HIRC, D. (1912): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 190:170–275.
      HORVAT, I. (1930a): Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 238:1–96.
      HORVAT, I. (1931a): Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. 2. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 241:147–206.
      KOSTOVIĆ-VRANJEŠ, V., BOHANEC, B., JAVORNIK, B., PAPEŠ, D. (1998): Molekularna obilježja endemičnih vrsta Fibigia triquetra (DC.) Boiss. i Degenia velebitica (Deg.) Hay. In Hodžić, M. ed.: Zbornik »Kaštela kolijevka Hrvatska«. Radovi sa simpozija u Kaštel Starom, 30. rujna–3. listopada 1998. Matica Hrvatska Kaštela, 520–525.
      MATIJEVIĆ, M., MIHELJ, D., PLAZIBAT, M., MATIJEVIĆ, Ž., RANDIĆ, M. (1999): A new locality of the species Degenia velebitica (Degen) Hayek (Brassicaceae) in Croatia. Nat. Croat. 8(2):147–154.
      UNGAR, S., REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1994c): Degenia velebitica (Deg.) Hay. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 152–153.