CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

oblić ljuskaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002524

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Scophthalmus rhombus (Linnaeus, 1758) (HRCP002524). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2524. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prava procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni je uzrok njegove ugroženosti prevelik gospodarski i mali ribolov u priobalju različitim mrežama stajaćicama i potegačama, koćicom, parangalima, ostima i sl., za tim rastuće onečišćenje priobalnog mora i vodotoka, vjerojatno globalno zatopljenje, mala gustoća populacije, ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Posredno je i djelomično zaštićen sadašnjom zakonskom regulacijom ribolova u posebnim staništima riba i drugih morskih organizama (Pravilnik o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama; Narodne novine br. 148/04), ali bi za njegovu djelotvorniju zaštitu, kao i drugih pridnenih vrsta, trebalo dodatno ograničiti ili čak zabraniti ribolov kojim se te vrste izlovljavaju, zatim sprječavati onečišćenje priobalnog mora i vodotoka i provesti istražavanja njegove rasprostranjenosti i brojnosti, biologije, ekologije i staništa te uspostaviti praćenje stanja (monitoring).
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Posredno je i djelomično zaštićen sadašnjom zakonskom regulacijom ribolova u posebnim staništima riba i drugih morskih organizama (Pravilnik o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama; Narodne novine br. 148/04), ali bi za njegovu djelotvorniju zaštitu, kao i drugih pridnenih vrsta, trebalo dodatno ograničiti ili čak zabraniti ribolov kojim se te vrste izlovljavaju, zatim sprječavati onečišćenje priobalnog mora i vodotoka i provesti istražavanja njegove rasprostranjenosti i brojnosti, biologije, ekologije i staništa te uspostaviti praćenje stanja (monitoring).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Oblić ljuskaš naraste do 75 cm dužine i mase do oko 8 kg, ali se obično nalaze primjerci do 40 cm dužine. Od srodne vrste Psetta maxima razlikuje se na prvi pogled, osobito po tome što po tijelu nema koštanih kvržica i što mu je tijelo niže i tanje, ali i po nekim drugim osobinama. Tijelo je visoko, diskoidalno i jako plosnato. Koža je gusto prekrivena sitnim i jako ukorijenjenim cikloidnim ljuskama, pa je tijelo glatko. Oči su malene, na lijevoj strani glave, a donje oko djelomično je ispred gornjeg. Obod predškržnog poklopca je slobodan. Gubica je kratka, usta velika i kosa, a donja čeljust blago ispupčena. Zubi su sitni bodljasti i višeredni, postoje i na nepcu. Bočna pruga je razvijena na obje strane tijela, u prednjem dijelu je iznad prsnih peraja izdignuta, a proteže se i na glavu. Izmetni otvor otvara se na slijepom boku. Leđna i podrepna peraja su dugačke, leđna počinje na gubici, proteže se čitavom leđnom stranom trupa, njezine prednje šipčice su izdužene, nisu spojene membranom u svom vršnom dijelu i višestruko su razgranate. Podrepna peraja slična je leđnoj, ali znatno kraća. Prsne peraje su malene. Trbušne peraje su malene, dugačkih osnovica i smještene su ispod glave. Repna peraja je zaobljena. Perajna formula glasi: D. 73–83, A. 56–62, P. 11–12, V. 6 šipćica. Boje je žućkastosive do svijetlo kestenjaste s tamnim i nekoliko svjetlijih mrlja uz leđnu i podrepnu peraju. Može mijenjati boju prikladno okolišu. Kao i sve borealne vrste, mrijesti se zimi. Ikra je pelagijska. Ličinački stadiji se nalaze u površinskom sloju mora uz obalu i na otvorenom moru od ožujka do svibnja, a spušta se na dno od lipnja do srpnja. Ženke spolno sazrijevaju u 3. ili 4., a mužjaci u 3. godini života. Karnivoran je, hrani se uglavnom ribom, rakovima i mekušcima.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Priobalna je, demerzalna i oceanodromna riba umjerenih geografskih širina. Zadržava se na kontine tskoj podini, obično između 5 i 50 m, a rijetko zalazi i do 80 m dubine. Boravi uglavnom na pjeskovitim i pjeskovito-muljevitim dnima, a mladi u sasvim plitkim vodama, najčešće na pješčanim plažama. Rijedak je u brakičnim vodama, premda voli malo zaslađene vode, pa ga je najlakše naći oko riječnih ušća. Veći primjerci drže se i otvorenog mora.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Učestalost: gotovo obična do obična.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Istočnoatlantska borealna vrsta. Raširen je uz obalu čitava Sredozemnog i Crnog mora i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Maroka sjevernije do 64° N (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu nađe se posvuda uzobalno, ali su mu najgušća naselja uz zapadnu obalu Istre, gdje je i najšire rasprostranjen.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Pleuronectiformes
  • Porodica
    Scophthalmidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Nijssen, H. (2001)
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    rumbač, rumb, romb, spr vodnja ča, platak glatki, obliš glatki, svaž
  • Strana imena
    Brill (engleski), barbue (francuski), rombo liscia (talijanski), Glattbutt, Kleist (njemački)
  • Locus typicus
    sjeveroistočni Atlantski ocean ("Oceano Europaeo")
  • Bibliografija
  • -