CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Daphne cneorum L. (FOTO S. Forenbacher)

crveni uskolisni likovac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002523

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Marković, Lj., Regula-Bevilacqua, Lj., Palković, M. (2005): Daphne cneorum L. (HRCP002523). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2523. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ljerka Marković
    • Suradnik/ci
      Ljerka Regula-Bevilacqua
      M. Palković
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Uzroci ugroženosti: Zapuštanje i obrastanje travnjaka prirodnom sukcesijom vegetacije. Sabiranje zbog lijepih cvjetova, osobito u izrazitije turističkim područjima. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji. 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 2.1. Lov i sabiranje, 3.1.1. Rekreacija/turizam.
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena zakonom o zaštiti prirode (16. 4.1952., NN 6/62). Vrsta je posredno zaštićena i u dijelovima svojeg areala u granicama parkova prirode Žumberačko-Samoborsko gorje, Velebit, te nacionalnih parkova Risnjak i Plitvička jezera. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite (NN 81/99, 3. 8. 1999.). Na popisu je Bernske konvencije (Recommendation No. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 5.1.1. Međunarodna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Crveni likovac je nizak, 10–30 (40) cm visok, razgranjen grm. Izbojci su dugački, ravni ili u luku slabo navišesvinuti, tanki, glatki, većinom mekano dlakavi sa smeđom, a u mladosti više-manje sivom korom. Listovi su vazdazeleni, kožasti, goli, kruti, sjedeći, tamnozeleni, lopatasti do obrnuto jajoliki, 0,8–1,8 (2,5) cm dugački i 0,3–0,5 (0,6) cm široki, obično 3–4 puta duži nego širi, na vrhu zaobljeni ili izrubljeni, s malom, većinom mekanom, često unatrag svinutom bodljicom. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, tamno do svijetloružičasti. Cvjetovi opojnog mirisa skupljeni su po 6–10 (15) u gusto stisnute glavice na vrhu stabljike. Sjedeći su, obavijeni tupim pricvjetnim listovima, nalik na prave, 1–1,3 cm dugim, a izvana gusto mekano dlakavim. Ocvjeće se sastoji od valjkastog, uskog, 0,6–0,7 cm dugog, živo obojenoga cvjetišta koje na vrhu ima 4 samo malo kraća, tupa, jajolika, 2 puta duža nego šira lapa čaške prašnici nalaze se u cvjetištu. Bobičasti plodovi su više-manje eliptični, suhokožasti, isprva svijetlosmeđi, na kraju crvenosmeđi, često malobrojni ili se uopće ne razvijaju. Sjemenke su dugoljastojajolike, crnosmeđe, zatvorene u cvjetištu sve do zrelosti. Crveni likovac pripada europskom flornom elementu. Prema životnom obliku može bit hamefit ili nanofanerofit. Cvate u svibnju i lipnju, a često ponovno u kolovozu i rujnu. Zbogdekorativnih cvjetova biljka se primjenjuje u hortikulturi. Otrovna je, osobito za sisavce. Ime vrste »cneorum« potječe od grčke riječi »knao«, što znači grepsti ili strugati. Naime, ta svojta, kao i druge iz roda Daphne, u ustima izaziva oštar, paleći okus. Cvjetovi crvenog likovca su homogamni, tj. prašnici i tučak dozrijevaju istodobno. Oprašivanje obavljaju leptiri, a moguće je i samooprašivanje. Sjemenke rasprostranjuju mravi (mirmekohorija) koji ih, tek po odvlačenju u mravinjak, naknadno pripreme za dozrijevanje. Klijanje je moguće samo ako su sjemenke prethodno bile izložene mrazu. Broj kromosoma je 2n=36.
    • Staništa
      C.3.3.1.7. Travnjak kalničke šašike, E.7.4. Šume običnog i crnog bora na dolomitima
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Crveni likovac raste na brdskim, suncu izloženim travnjacima povrh dolomita, koji pripadaju asocijaciji Seslerietum kalnikensis Horv. 1942., te u šumama crnog bora. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 34.3292 Ilirski travnjaci kalničke šašike (Sesleria kalnikensis). 42.6 Šume crnog bora (Pinus nigra). GLCC/SSC. 14.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujuši Korziku, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujuši Balearske otoke, Italija, uključujuši Toskanski arhipelag; isključujuši Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar), Srbija, Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Ravnjačko krška mezoregija, pokupska mezoregija, pojedini nalazi raspršeno u planinskoj makroregiji. Lokaliteti: Gola Plješivica (Lika), iznad Rijeke i Vinodola, Ogulin, Plitvička jezera, Risnjak, Samoborsko gorje (Plješevica, Oštrc, Grgurićev brijeg, Veliki dol), Sisak (? BECK 1901), Velebit, Žumberačko gorje.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Malvales
    • Porodica
      Thymelaeaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021awa), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=DACN
    • Ostala hrvatska imena
      crveni likovac, telovčica, brijačica, crveni jeremičak, cmilje
    • Strana imena
      Garland-flower (engleski), Rose Daphne (engleski), daphné camélée (francuski), Heideroeschen (njemački), Rosmarinseidelbast (njemački), fluhröschen Seidelbast (njemački), dišeči volčin (slovenski), dafne odorosa (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
      DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
      FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      HIRC, D. (1906e): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 167:8–128.
      HORVAT, I. (1931c): Brdske livade i vrištine u Hrvatskoj. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:76–90.
      NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
      RAC, M. (1995): Flora i vegetacija Vinodola i Viševice i njihov geobotanički položaj među primorskim dinaridima. Doktorska disertacija, Zagreb.
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠEGULJA, N. (1994f): Neke osobitosti vaskularne flore Nacionalnog parka Plitvička jezera. In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 117–124.
      ŠUGAR, I. (1972): Biljni svijet Samoborskog gorja. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
      UNGAR, S., REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1994b): Daphne cneorum L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 146–147.