CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Dactylorhiza majalis (Rchb.) P. F. Hunt et Summerh. (FOTO J. Topić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

širokolisni kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002522

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Dobrović, I. (2005): Dactylorhiza majalis (Rchb.) P.F.Hunt & Summerh. (HRCP002522). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2522. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Iva Dobrović
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: odvodnjavanje staništa, napuštanje tradicionalne poljoprivrede. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.1. Fragmentacija, 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Posredno je zaštićena na lokalitetima u parkovima prirode Velebit i Medvednica. Na popisu je Bernske konvencije (Recommendation. No. 49, ANONYMUS 1996).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 5.4.1. Međunarodna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Širokolisni kaćun je višegodišnja zeljasta biljka, visoka 20–40 cm. Gomolj je duboko dlanoliko razdijeljen. Stabljika je vitka, uspravna, šuplja, izbrazdana, svijetlozelena, pri vrhu uglata i često blijedo ljubičastocrvena. Na stabljici ima 4–6 listova. Na donjem i srednjem dijelu stabljike listovi strše, izduženo su jajasti (2–5 x 8–16 cm), najširi na sredini plojke, a pri vrhu više-manje tupi, dok su pri bazi suženi u obliku rukavca. Mutno su zelene boje, na gornjoj strani sa smeđim pjegama, koje katkada nedostaju. Gornji su listovi stabljike manji, uži i šiljastiji, lancetasto-linearni, često crvenkasti, a oni najviši dopiru do baze cvata ili je nadvisuju. Cvat je grozd, kratko-cilindričnog do jajastog oblika, do 10 cm dug, s brojnim, zgusnutim cvjetovima. Pricvjetni listovi donjih i srednjih cvjetova su jajasto-lancetasti, duži od cvjetova, često crvenkasti, s mrežastom nervaturom, dok su pricvjetni listovi gornjih cvjetova jedva toliko dugi kao i cvjetovi. Cvjetovi su crvenkastoljubičasti, rjeđe bijeli. Vanjski listovi ocvjeća su većinom jajasto-lancetasti, 6–12 mm dugi, na vrhu šiljasti. Dva postrana od tri vanjska lista ocvjeća isprva strše, a poslije su unatrag previnuti, dok je treći sa dva unutarnja skupljen u kacigu. Medna je usna šira nego duža (9–12 x 6–9 mm), rombičnog do okruglastog oblika, trorežnjasta, pri bazi i po sredini svjetlije crvena s tamnijim isprekidanim linijama i pjegama. Bočni su režnjevi širi, na vrhu jako zaobljeni, cjelovitog ruba ili plitko nazubljeni, strše ili su unatrag savijeni. Srednji je režanj manji od bočnih, trouglast, često vrlo kratak ili jednako dug ili duži od bočnih režnjeva, na vrhu većinom tup, cjelovitog ruba, ponekad čak dvorežnjast. Ostruga je čunjasto-valjkasta, veličine 2–5 x 9–10 mm, uglavnom kraća od plodnice. Prašnica je ljubičasta do purpurnocrvena, a polen je zelen. Prema životnom je obliku širokolisni kaćun geofit. Cvate od svibnja do srpnja (kolovoza). Vrijeme cvatnje naznačeno je i u imenu vrste pridjevom »majalis«, izvedenom iz naziva mjeseca maja. Broj kromosoma je 2n=80. Prema flornom elementu je centralnoeuropska vrsta. Pokazatelj je mokrih, bazičnih (pH 5,5–8,0) i siromašnih tala. Svojta je izrazito polimorfna i do sada je opisan veći broj podvrsta.
  • Staništa
    C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša , C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na vlažnim livadama, cretovima, na vlažnim proplancima u šumama, na izvorištima, od nizinskog do alpskog pojasa. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 54.23 Niski cretovi cretnog šaša (Caricion davallianae), 37.3 Oligotrofni vlažni travnjaci. GLCC/SSC. 14, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bosna i Hercegovina, Britanija, uključujuši Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujuši Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujuši Ahvenanmaa (Aaland Islands), ?Faeröer, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujuši Korziku, Njemačka, ?Grčka, isključujuši otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujuši Balearske otoke, Italija, uključujuši Toskanski arhipelag; isključujuši Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija, Švedska, uključujuši Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Gornjoposavska i podravska mezoregija, mezogorje slavonskoga međurječja, goranska i lička mezoregija. Lokaliteti: Bekteš, Brložnik, Francikovac, Jezera (iznad Krasnog), Karlovac, Kutjevo, Medvednica, Pleternica, Vratnik.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asparagales
  • Porodica
    Orchidaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Svenska kärlväxtnamn (1900-01-01 00:00:00) Databas levererad av Thomas Karlsson 2011-06-16
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Broad-leaved Marsh Orchid (engleski), orchis a larges feuilles (francuski), breitblättriges Knabenkraut (njemački), majska prstasta kukavica (slovenski), orchide a foglie larghe (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ANONYMUS (1996): Recommendation No. 49 (1996), concernng protection of some wild plant species which are subject to exploitation and commerce (Adopted by the Standing Committee on 26 January 1996). Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural Habitats. Council of the European Communities, 1–7.
    DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    HRŠAK, V., NIKOLIĆ, T., PLAZIBAT, M., JELASKA, S. D., BUKOVEC, D. (1999): Orchids of Medvednica Natural Park, Croatia. Acta Biol. Slovenica 42(4):13–37.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.