CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Cynanchum acutum L. (FOTO T. Nikolić)

šiljati lastavičnjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002518

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (CR) A1c+4c; B2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Cynanchum acutum L. (HRCP002518). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2518. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: smanjivanje močvarnih površina na području Mediterana antropogenim zahvatima. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Šiljasta lastavina je trajnica sa stabljikom koja se povija. Listovi su na peteljkama, a pri bazi su srcoliko-ovalni ili duguljasti, na vrhu zašiljeni i glatki, dugi 3–12 cm i široki 2–8 cm, s cjelovitim rubom. Cvjetovi grade cvat paštitac na oko 5 cm dugoj stapki. Čaška cvijeta je slabo maljava, a vjenčić se sastoji od 5 latica, koje su 4–5 mm duge, bijele do bjelkasto-ružičaste boje. Unutar vjenčića nalazi se 5 prašnika s prašnicama međusobno sraslim u cijev koja okružuje plodnicu. U ždrijelu vjenčića 10 jezičastih ljusaka grade cjevasto zvonoliku krunicu. Plod je mjehur dužine oko 6–8 cm, vretenastog do cilindričnog oblika. Prema životnom je obliku svojta hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=18. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Pripada mediteranskom flornom elementu.
  • Staništa
    A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske, A.4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića, I.1.9.1. Sastojine strane vrste obični trst
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vlažna i močvarna mjesta na mediteranskom prostoru, unutar zajednica razreda Phragmitetea. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 53.1112 Zaslanjeni trščaci, 53.17 Halofilne sastojine oblića (Scirpus maritimus, S. tabernaemontani), 53.62 Sastojine trsta (Arundo donax L.) GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Baleari, Bugarska, Hrvatska, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Rumunjska.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija, rijetko raspršeni lokaliteti. Lokaliteti: Baćinska jezera, okolica Crikvenice, Mljet, dolina Neretve, Novi, okolica Pule, kod Splita i Trogira (literaturni navodi su uglavnom vrlo stari, posljednji herbarski primjerci su sabrani krajem 19. st. (ZA), a novija opažanja u dolini Neretve datiraju iz 1999.–2001.)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Gentianales
  • Porodica
    Apocynaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    šiljasta lastavina
  • Strana imena
    Stranglewort (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1983): Zanimljivi floristički nalazi na otoku Mljetu. In Pavletić, Z., Matković, P., Grubišić, S. eds.: Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina. Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika, Svezak 10. Muzej grada Šibenika, Šibenik, 303–307.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.