CRVENI POPIS
NatragVrsta Crepis pyrenaica u plodu (FOTO J.Topić)
Pirenejski dimak
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002517
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (CR) A4c; B2b(ii,iii,v); C2a(i))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Topić, J., Šegulja, N., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Crepis pyrenaica (L.) Greuter (HRCP002517). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2517. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
- Suradnik/ci
Nedeljka Šegulja
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.3 Ostale preinake ekosustava, 12 Druge mogućnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uzroci ugroženosti: mala populacija na veoma ograničenu staništu koje je zahvatila prirodna progresivna sukcesija travnjačke vegetacije u predplaninsku bukovu šumu. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 3.3.5. Gubitak staništa, 7.1. Slabo rasprostranjenje, 8. Ostalo. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Mjere zaštite nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Pirenejski dimak je trajnica s valjkastim, koso položenim crnkastim podankom i dugim korijenjem. Stabljika je uspravna, visine 25–70 cm i do vrha nosi listove, a na vrhu najčešće više glavica, samo rjeđe jednu. Listovi su cjeloviti, duguljasto-jajoliki, ili vrlo kratku krilastu peteljku koja djelomično obuhvaća stabljiku. Srednji i gornji listovi stabljike su sjedeći, pri bazi streličasti ili zašiljeni te djelomično obuhvaćaju stabljiku. Glavičasti cvat je 20–40 mm širok. Ovojni listovi glavice su 13–17 mm dugi, svijetli, čekinjasto dlakavi i bez žljezdastih dlaka. Svi su cvjetovi jezičasti i zlatnožute boje. Plod je roška, duga do 7 mm, sa snježno-bijelim papusom.Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=8. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Pripada južnoeuropsko-montanom flornom elementu. - Staništa
C.5.3.1. Pretplaninske zajednice visokih zeleni - Obrazloženje (staništa i ekologija)
. Planinski i predplaninski položaji na hladnim, blago kiselim do blago bazičnim, humoznim, srednje dubokim ilovastim ili glinastim tlima i polusjenovitim mjestima. Vrsta je sastavni element vegetacije visokih zeleni razreda Betulo-Adenostyletea (Adenostyletalia, Adenostylion alliariae). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 37.815 Dinarske zajednice visokih zeleni (Adenostylion alliariae). GLCC/SSC. 13. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Slovenija - Nacionalna rasprostranjenost
Rijetki lokaliteti u planinskoj makroregiji. Lokaliteti: Bjelolasica (Gorski kotar), Gola Plješivica (Lika).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asterales - Porodica
Asteraceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
(1970). Exsicc. Genav. 1
W.R. Greuter, in Exsicc. Genav.. 1970
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
crépide des Pyrénées (francuski), Pyrenäen-Pippau (njemački), Schabenkraut-Pippau (njemački), ločnikovolistni dimek (slovenski), radicchiella dei Pirenei (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
BOŠNJAK, K. (1928): Prilog građi za floru Južne Hrvatske (Bielolasica). Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 39–40:65–80.
HORVAT, I., GLAVAČ, V., ELLENBERG, H. (1974): Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta, Bd. 4. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.