CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex serotina Mérat (FOTO J. Topić)

crni šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002516

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Alegro, A., Praljak, I. (2005): Carex serotina Mérat (HRCP002516). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2516. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: nastanjuje u nas rijetka mokra staništa, a napose cretove, pod utjecajem antropogenih aktivnosti (hidromelioracije) i prirodnih progresivnih sukcesija. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Carex serotina je trajnica visoka (3–)5–20(–30) cm koja raste u gustim skupinama. Stabljika je najčešće ukočeno uspravna, tupo trobrida, uglavnom kraća od listova, debela 0,5–1 mm, glatka, listove nosi samo pri bazi. Bazalni rukavci su žućkasti do svijetlosmeđi. Listovi su kruti, žljebasti, naglo se suzuju prema vrhu, široki su 1–2(–3) mm, glatki ili fino hrapavi, sivo do tamnozeleni. Ovojni listovi cvata su poput bazalnih listova, uspravni ili odmaknuti s kratkim rukavcem, uglavnom duži od cvata. Cvat se sastoji od jednoga vrtnog muškog i 2–4 (–8) postranih ženskih klasića. Svi su klasići skupljeni u gornjem dijelu stabljike ili je samo najdonji ponekad manje ili više pomaknut prema dolje. Ženski klasići su sjedeći ili na kratkim stapkama (odmaknuti klasić je na dužoj stapci koja je manje-više skrivena u rukavcu ovojnog lista), uspravni, kuglasto jajasti do kratko valjkasti, dugi 5–10 mm, široki 4–5 mm, s gusto raspoređenim cvjetovima. Muški klasić je sjedeći ili na kratkoj stapci, usko linealan, dug 5–15 mm, širok 1–2 mm. Pljeve ženskih klasića su jajaste, prilično tupe, duge do 2 mm, široke 1–1,5 mm, pri dnu boje slame, iznad svijetlosmeđe, sa zelenom ili smeđkastom središnjom prugom. Pljeve muških cvjetova su produženo suličaste, tupe, duge 3 mm, široke 1 mm. Vrećice su odmaknute, obrnuto jajaste, zaokruženo trobride, malo napuhnute, naglo se suzuju u kratak, 0,25–1 mm dug, dvozupčasti, uspravni, glatki ili ponešto hrapav kljun. Vrećice su duže od pljevi, duge 2–3 mm, s finim uzdužnim žilama, žutozelene. Plodnica ima 3 njuške. Plod je obrnuto jajast, trobrid, dug oko 1 mm i smeđe boje. Broj kromosoma je 2n=68, 70. Cvjeta katkad u svibnju, obično u lipnju i srpnju. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Pripada euroazijskom flornom elementu.
  • Staništa
    C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša , C.1.2. Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi), C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice , C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe, C.2.2.2.3. Livade plućne sirištare i primorske beskoljenke , C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe, C.2.4.1. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste pretežito u niskim cretovima razreda Scheuchzerio-Caricetea i na mokrim livadama, uz jarke, putove, na vlažnim mjestima, uz riječne obale; na vlažnim, hranivima i bazama bogatim, također vapnencem siromašnim, blago do umjereno kiselim močvarno humusnim tlima, također na vlažnim sirovim tlima. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 37.21 Atlantske i subatlantske vlažne livade (Calthion, Deschampsion cespitosae), 37.24 Poplavne tratine i srodne zajednice (Agropyro-Rumicion), 37.31 Vlažne livade beskoljenke (Molinio-Lathyretum pannonici), 37.313 Livade plućne sirištare i trave beskoljenke (Gentiano pneumonanthe-Molinietum litoralis), 54.23 Niski cretovi cretnog šaša (Carex davalliana), 54.4 Acidofilni cretovi, 54.483 Ilirski cretovi bijele šiljkice (Rynchosporion albae). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Azori, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Island, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, Rumunjska, Rs - područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar), Slovenija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadno-panonska makroregija, planinska makroregija. Lokaliteti: Bijela Vodica, okolica Broda na Kupi, Čabar, Divoselo, Donji Lapac, Dubrava–Krčine, Fužine, Gornje Jelenje, okolica Gospića, okolica Gračaca,Hum–Bobovec, okolica Karlovca, Krbavsko polje, Kupjak, Lešće, Lonjsko polje, Mrzla Vodica, Obruč, Plaški, Plitvička jezera, Plješivica, Počitelj, Risnjak, Samobor, Samoborska gora, okolica Siska, Šegine, Topolovec, Trnovac, Vaganski vrh, okolica Varaždina, Varaždinske toplice, Velebitske Oštarije, okolica Zagreba, Zagrebačka gora, Zrinska gora


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Artportalen (plant) (2005-06-20 00:00:00) Synonymer.
    Euro+Med PlantBase (2013-06-11 00:00:00) The information resource for Euro-Mediterranean plant diversity, Online: http://www.emplantbase.org/home.html
    Karlsson, M. (2013-06-12 00:00:00) Checklista över Nordens kärlväxter (2013-04-23). Online: http://www.euphrasia.nu/checklista/
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Small-fruited Yellow-sedge (engleski), Braune-Segge (njemački)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ADAMOVIĆ, L. (1912): Biljnogeografske formacije zagorskih krajeva Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 193:1–104.
    DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
    FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
    GAŽI-BASKOVA, V. (1973): Caricion davallianae kod Plaškog u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:181–186.
    HIRC, D. (1896a): Vegetacija Gorskoga Kotara. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 126:1–82.
    HIRC, D. (1917c): Florističke studije po hrvatskom Zagorju. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 11–12:62–116.
    HORVAT, I. (1962a): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. ser. Acta. biol. 2 knjiga 30:5–173.
    HORVATIĆ, S. (1930): Soziologische Einheiten der Niederungswiesen in Kroatien und Slavonien. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 5:57–118.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    ŠEGULJA, N. (2000): Additions to the flora of Plitvice Lakes National Park (Croatia). Acta Bot. Croat. 59(1):233–242.
    ŠEGULJA, N., HRŠAK, V. (1999): Some vegetation and ecological properties of Molinio – Lathyretum pannonici Horvatić 1963 Association on Permanent Plot in Plitvice Lakes National Park – Croatia. Period. Biol. 101(3):265–272.
    TRINAJSTIĆ, I. (1973c): Prilog poznavanju cretne vegetacije Gorskog Kotara u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:187–195.