CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex lepidocarpa Tausch (FOTO J. Topić)

tamnozeleni šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002514

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c; B2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Praljak, I. (2005): Carex lepidocarpa Tausch (HRCP002514). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2514. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: odvodnjavanje, proširenje poljoprivrednih površina, izgradnja naselja i prometnica, zaraštavanje šumskom vegetacijom (prirodne sukcesije). Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.1. Oranice i druge poljoprivredne površine/hortikultura, 1.3.2. Ljudska naselja, 1.3.4. Infrastruktura (ceste, nasipi, dalekovodi), 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite (NN 81/99, 03.08.1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tamnozeleni šaš je gusto busenasta zeljasta trajnica bez vriježa. Stabljika je 20–50 cm visoka, rjeđe viša, uspravna, trobridna, pri vrhu slabo hrapava. Listovi su zeleni ili žućkastozeleni, plosnati ili malo žljebasti, široki 2–4 mm, znatno kraći od stabljike. Cvat nosi na vrhu jedan muški klasić, najčešće na stapci dugoj 5–30 mm. Ženskih klasića ima najčešće 1–3, rjeđe do 5, sjedeći su ili na vrlo kratkim stapkama. Oni su više-manje jednoliko razmaknuti i najčešće se ne preklapaju ili se samo gornji malo preklapaju. Pricvjetni list (zalistak ili brakteja) donjega klasića jednak je ili duži od cvata, strši ili je prema dolje savinut. Vrećice su duge 3,5–5 mm, rjeđe do 6 mm, imaju izražene žile, obrnuto su jajaste, zelenkaste ili smeđastožute. Najčešće su naglo sužene u savinut kljun, dug najmanje 1,5–2 mm, odnosno najmanje 1/3 dužine vrećice. Vrećice u sredini klasića strše vodoravno, a u donjem su dijelu klasića okrenute prema dolje. Tučak ima 3 njuške. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Cvjeta u svibnju i lipnju. Zreli plodovi pojavljuju se od konca lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=56, 68. Pripada subatlantskoborealnom flornom elementu.
  • Staništa
    C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša , C.2.2.3. Zajednice higrofilnih zeleni
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Svojta uspijeva na podvirnim niskim cretovima pretežito bazične reakcije u zajednici Caricetum davallianae i na močvarnim travnjacima u zajednicama Equiseto-Scirpetum sylvatici i Agrostio-Juncetum conglomerati. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 37.23 Subkontinentalne poplavne livade (Calthion), 54.23 Niski cretovi cretnog šaša (Caricion davallianae). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    ?Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural), ?područje bivšega SSSR-a(Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar), Srbija, Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadno-panonska makroregija, lička mezoregija Lokaliteti. Okolica Brušana, Karlovca i Plaškog, Strahinščica, Vukomeričke gorice.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Yellow Sedge (engleski), laiche a utricules gracieux (francuski), schuppenfrüchtige Gelb-Segge (njemački), kleinfrüchtige Segge (njemački), luskoplodni (slovenski), carice a becco curvo (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BORBÁS, V. (1894): Flora von Oesterreich-Ungarn. (Fiume, Slavonien und Croatien). Oesterr. Bot. Z. 44(11):397–400.
    DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
    GAŽI-BASKOVA, V. (1973): Caricion davallianae kod Plaškog u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:181–186.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1991): Beitrag zur Flora des Gebietes von Krapina, Radoboj und des Gebirgszuges Strahinščica in Hrvatsko Zagorje. Acta Bot. Croat. 50:115–127.
    ŠEGULJA, N. (1977a): Analiza flore Vukomeričkih gorica. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 3(1):45–59.
    ŠEGULJA, N. (1977b): Nove zajednice sveze Calthion na području Vukomeričkih gorica. Acta Bot. Croat. 36:119–124.