CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex hostiana DC. (FOTO J. Topić)

Hostov šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002513

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Praljak, I. (2005): Carex hostiana DC. (HRCP002513). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2513. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: Odvodnjavanje, poljoprivreda, izgradnja prometnica. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 1.3.2. Ljudska naselja, 1.3.4. Infrastruktura (ceste, nasipi, dalekovodi), 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite. Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u dijelovima svojeg areala u granicama parka prirode Velebit i N. P. Risnjak. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite (NN 81/99, 03.08.1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Hostov šaš je rahlo busenasta zeljasta trajnica, s kratkim podankom. Po izgledu nalikuje vrsti C. distans L. Stabljika je tupo trobridna, glatka, samo pri vrhu malo hrapava,visoka 15–50 cm, rjeđe i viša, ponešto povinuta. Bazalni rukavci su smeđi i vlaknasto se raspadaju. Listovi su modrozeleni, plosnati, široki 2–5 mm, najčešće puno kraći od stabljike. Cvat je dug 1/4 do 1/3 dužine stabljike, ponekad i duži. Na vrhu je jedan, rjeđe su dva muška klasića, duga 10–30 mm, na stapkama. ženska su klasića 2–3 (rjeđe samo 1 ili do 5), također na stapkama, razmaknuti su, a najudaljeniji je donji, na stapci dugoj oko 5 cm. Najdonji pricvjetni list (zalistak) nalikuje na pravi list, uspravan je ili strši, dulji je od klasića, ali znatno kraći od čitavoga cvata. Ženske pljevice su duge 3 mm, jajasta oblika, šiljate ili tupe na vrhu, boje tamno do crvenkastosmeđe, sa svijetlim suhokožičastim rubom. Vrećice su duge 3–4 mm, žućkastozelene boje, a naglo prelaze u hrapavi kljun dug 1–1,5 mm s dva zupca. Tučak ima dvije njuške. Plod je obrnuto jajasti trobridan oraščić, dug 1,7–2,5 mm. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Cvjeta u svibnju i lipnju. Broj kromosoma je 2n=56. Pripada europskom flornom elementu.
  • Staništa
    C.1.1.1.4. Bazofilni cretovi beskoljenke i hostovog šaša , C.2.2.2.4. Livade-košanice obične beskoljenke i panonskog grašara , C.2.5.1.6. Livada sitne busike s livadnim procjepkom
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste pretežito na bazičnim podvirnim tlima u zajednici niskih cretova i močvarnih livada, u zajednicama Caricetum davallianae, Orchido-Schoenetum nigricantis, Deschampsietum mediae illyricum, Molinio-Lathyretum pannonici. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 37.5 Termofilni niski vlažni travnjaci (Deschampsietum mediae), 31.31 Močvarne livade beskoljenke (Molinio-Lathyretum pannonici), 54.23 Niski bazofilni cretovi (Caricion davallinanae). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Faeröer, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar) Srbija, Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadnopanonska (?) i planinska makroregija, srednjoprimorska mezoregija. Navodi za zapadnopanonsku makroregiju vrlo su stari (NEILREICH 1868, 1869, SCHLOSSER et VUKOTINOVIć 1869), a poslije, sve do danas, nisu potvrđeni. Noviji i objavljeni navodi za Dervišdragu iz Požeške kotline (istočnopanonska makroregija, TOMAšEVIć 1998:127) izostavljeni su jer je, nakon revizije harbarskog materijala, utvrđeno da je riječ o krivoj determinaciji (usmeno priopćenje Tomaševića). Lokaliteti. Božakovina, Divoselo, Donja Zelina, Donji Lapac, Jasikovac, Josipdol, Kalnik, Krbavsko polje, Lički Novi, Medak, Moslavina, Mutilić, Obruč, Paško polje, Paukovec, Plaški, Rečice (Gorski kotar), Sinjsko polje, Sv. Helena, okolica Trnovca, Turković selo (Ogulin), okolica Zagreba.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Tawny Sedge (engleski), laiche de Host (francuski), Hosts Segge (njemački), carice di Host (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • GAŽI, V., TRINAJSTIĆ, I. (1970): Fitocenološko raščlanjivanje, sindinamsko-genetski odnosi i geografska rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae illyricum (Zeidler) H-ić 1963. Acta Bot. Croat. 29:149–156.
    GAŽI-BASKOVA, V. (1963): Zajednica beskojenke Molinio-Lathyretum pannonici u Lici i Krbavi. Agronomski Glas. 13(3):165–175.
    GAŽI-BASKOVA, V. (1964): Prilog poznavanju dolinskih livada Hrvatske. Biol. glas. 17(2):33-40.
    GAŽI-BASKOVA, V. (1972): Močvarne livade narcisa u okolici Metka u Lici (Molinio–Lathyretum pannonici H-ić narcissetosum subass. nova). Acta Biol. Iugosl. Ekologija serija D. 1-2(7):37–43.
    GAŽI-BASKOVA, V. (1973): Caricion davallianae kod Plaškog u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:181–186.
    HORVAT, I. (1962a): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. ser. Acta. biol. 2 knjiga 30:5–173.
    HORVATIĆ, S. (1930): Soziologische Einheiten der Niederungswiesen in Kroatien und Slavonien. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 5:57–118.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    NEILREICH, A. (1869): Nachtraege zu den Vegetationsverhaeltnissen von Croatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien Band 19.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    TOPIĆ, J., ILIJANIĆ, LJ. (2001): Carex pulicaris L. (Cyperaceae) a new species in Croatian flora. Nat. Croat. 10(4):423–426.