CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex flava L. (FOTO J. Topić)

žuti šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002512

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Praljak, I. (2005): Carex flava L. (HRCP002512). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2512. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: odvodnjavanje, proširenje poljoprivrednih površina, izgradnja naselja i prometnica, prirodno zaraštanje šumskom vegetacijom. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.1. Oranice i druge poljoprivredne površine/hortikultura, 1.3.2. Ljudska naselja, 1.3.4. Infrastruktura (ceste, nasipi, dalekovodi), 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala, 3.2.5. Nestanak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u nacionalnim parkovima Risnjak i Plitvička jezera, parkovima prirode Velebit i Medvednica, te posebnog botaničkog rezervata Dubravica. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite te vrste i zaštita creta Dubravica, na kojemu ta vrsta dolazi(NN 81/99, 03.08.1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Žuti šaš je zeljasta trajnica koja raste pojedinačno, u gustim skupinama ili malim busenima bez vriježa. Bazalni rukavci su blijedožućkasti do sivosmeđi, nisu vlaknasti. Stabljika je visoka 20–60 cm, rjeđe i viša ili niža, uspravna je i glatka. Listovi su plosnati, široki 3–7 mm, žućkastozeleni i dugi kao stabljika ili malo kraći. Cvat je dug 3–8, rijetko do 15 cm. Donji pricvjetni list (zalistak ili bralsteja) je znatno dulji od cvata, strši ili je savinut prema dolje. Jedini muški klasić ima vršni položaj, gotovo je sjedeći ili, rjeđe, na stapci dugoj do 2 cm. Ženskih klasića ima 2–4, jajasti su, eliptični do kratko valjkasti dugi 10–20 mm. Gornji ženski klasići približeni su i preklapaju se, a donji je često odmaknut od gornjih i na stapci dugoj do 3 cm. Pljevice ženskih cvjetova, duge 3–4 mm, blijedosmeđe ili zelenkaste su boje sa svijetlim kožičastim rubom jajasta oblika, a na vrhu su šiljate ili donekle tupe. Vrećice su žućkastozelene do žute, duge 4–7 mm, gotovo sve ili barem donje u klasiću okrenute prema dolje. Na vrhu prelaze u kljun, postrance slabo hrapav, a dug više od 1/3 dužine vrećice. Oraščić je smeđ, dug oko 1,5 mm. Cvjeta od svibnja do srpnja. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=30, 31 (33, 60, 64). Pripada borealnom flornom elementu.
  • Staništa
    C.1.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi), C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe, C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Svojta raste pretežito na bazičnim do kiselim, pjeskovitim do glinastim močvarnim i tresetnim tlima, u zajednicama niskih i prijelaznih cretova razreda Scheuchzerio-Caricetea fuscae, na močvarnim travnjacima reda Molinetalia, a rjeđe i na vlažnim travnjacima trave tvrdače (Nardion). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 54.2 Niski bazofilni cretovi, 54.48 Ilirsko-mezijski kiseli cretovi, 37.21 Subatlantske vlažne livade (Calthion), 37.31 Vlažne livade beskoljenke (Molinion coeruleae). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Faeröer, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, ?Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Island, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadnopanonska i planinska makroregija. Dvojbena su opažanja na području Donjeg Miholjca i literaturni navodi iz okolice Stona (ADAMOVIĆ 1887) i otoka Raba (MORTON 1912c), koji nisu kasnije potvrđeni. Lokaliteti: Blatuša, okolica Broda na Kupi, Čabar, dolina Čazme, Dubravica, Fužine, Gornja Stubica, okolica Gospića, Istra (veći broj nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Karivaroš, okolica Karlovca, Kostanjevica, Krapina, Krivac, okolica Križevaca, Lepenica, Ličanka dolina, Leska, Medak, Mrzla Vodica, Okoli, okolica Plaškog, Požeška kotlina, Prebojske bare, Radoboj, Risnjak, okolica Samobora, Strahinščica, Sunđer (Velebit), Trstenik, okolica Tršća, Turopolje, Voloder, Vukomeričke gorice, okolica Zagreba, Zagrebačka gora, Zelin, Zrinska gora. U botaničkoj literaturi nije uvijek jednoznačno navedeno kad se radi o svojti C. flava s.s., a kad o agregatu C. flava s.l. Ovdje, u Crvenoj knjizi, izdvojene su uže shvaćene svojte (C. flava s.s., C. Lepidocarpa Tausch, str. 292 i C. serotina Mérat, str. 295) i prikazane zasebno. Zato rasprostranjenost tih svojta prikazana na kartama 117, 119 i 121 zasigurno nije posve točna. Na budućim je istraživanjima da na temelju taksonomske revizije populacija sa svih lokaliteta na kojima su zastupljene svojte toga agregata, dopune i isprave dosadašnje podatke. U svakom slučaju, bez obzira na taksonomski status, sve su svojte ugrožene zbog ugroženoga staništa na kojemu se pojavljuju, pa stoga zaslužuju posebnu zaštitu i pozornost.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 242.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Yellow-sedge (engleski), laiche jaune (francuski), Gelbe-Segge (njemački), rumeni šaš (slovenski), carice gialla (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ADAMOVIĆ, L. (1887): Građa za floru Dubrovačku. Glasn.Hrvatsk. Nar. Društva 2:161–216.
    DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
    FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
    GAŽI-BASKOVA, V. (1973): Caricion davallianae kod Plaškog u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:181–186.
    HIRC, D. (1917c): Florističke studije po hrvatskom Zagorju. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 11–12:62–116.
    HORVAT, I. (1939): Prilog poznavanju cretova u Hrvatskom zagorju. Geogr. glasn. 2/3:13–21.
    HORVAT, I. (1962a): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. ser. Acta. biol. 2 knjiga 30:5–173.
    HORVATIĆ, S. (1930): Soziologische Einheiten der Niederungswiesen in Kroatien und Slavonien. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 5:57–118.
    HRUŠKA-DELL’UOMO, K. (1976): O livadnoj vegetaciji Moslavine. Acta Bot. Croat. 35:135–142.
    HULINA, N. (1989a): Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Bot. Croat. 48:141–160.
    ILIJANIĆ, LJ. (1978): Eriophorum gracile Koch, neu für Koatien. Acta Bot. Croat. 37:203–205.
    ILIJANIĆ, LJ. (1988): Über die Grundwasserverhältnisse unter einigen Wiesengesellschaften in Nordwestkroatien. Acta Bot. Croat. 47:41–61.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    KOŠČEC, F. (1913): Florula čazmanskih mlaka i rijeke Čazme. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 25(2):83–96.
    MORTON, F. (1912c): Die Vegetation der norddalmatinishen Insel Arbe im Juni und Juli. Oesterr. Bot. Z. 62(7):262–267.
    PEVALEK, I. (1925): Geobotanička i algološka istraživanja cretova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 230:29–117.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1980): Livadne zajednice razreda Molinio-Arrhenatheretea Tx. 1937 na Strahinščici. Acta Bot. Croat. 39:131–140.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    ŠEGULJA, N., HRŠAK, V. (1999): Some vegetation and ecological properties of Molinio – Lathyretum pannonici Horvatić 1963 Association on Permanent Plot in Plitvice Lakes National Park – Croatia. Period. Biol. 101(3):265–272.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    TRINAJSTIĆ, I. (1973c): Prilog poznavanju cretne vegetacije Gorskog Kotara u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:187–195.