CRVENI POPIS
Natragoblić
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002510
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Psetta maxima (Linnaeus, 1758) (HRCP002510). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2510. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Glavni uzrok ugroženosti oblića intenzivan je gospodarski i mali ribolov različitim ribolovnim alatima, pogotovo mrežama stajaćicama (rumbara), pridnenom koćom, parangalima i ostima, kao ciljana i slučajna lovina. Ugrožen je bez sumnje i onečišćavanjem priobalnog mora, osobito estuarija i laguna, a moguće i globalnim klimatskim promjenama. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Oblić je posredno i djelomično zaštićen zakonskom regulacijom ribolova u posebnim staništima riba i drugih morskih organizama (Pravilnik o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama; Narodne novine br. 148/04), ali bi za njegovu djelotvorniju zaštitu, kao i drugih pridnenih vrsta, trebalo na tim staništima dodatno ograničiti ili čak zabraniti ribolov kojim se te vrste izlovljavaju, zatim sprječavati onečišćenje priobalnog mora i vodotoka i provesti istražavanja njegove rasprostranjenosti i brojnosti, biologije, ekologije i staništa te uspostaviti praćenje stanja (monitoring). - Potrebne mjere očuvanja
3.1.1. Upravljanje sakupljanjem - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Oblić je posredno i djelomično zaštićen zakonskom regulacijom ribolova u posebnim staništima riba i drugih morskih organizama (Pravilnik o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama; Narodne novine br. 148/04), ali bi za njegovu djelotvorniju zaštitu, kao i drugih pridnenih vrsta, trebalo na tim staništima dodatno ograničiti ili čak zabraniti ribolov kojim se te vrste izlovljavaju, zatim sprječavati onečišćenje priobalnog mora i vodotoka i provesti istražavanja njegove rasprostranjenosti i brojnosti, biologije, ekologije i staništa te uspostaviti praćenje stanja (monitoring). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 3. Praćenje stanja - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Oblić može narasti do 1 m u dužinu i masu do oko 25 kg, ali se pretežno love primjerci samo do 40 ili najviše 50 cm. Tijelo je vrlo visoko, gotovo okruglo i jako splošteno, ali deblje nego u srodnih vrsta. Oči su na lijevoj strani glave i stoje na istoj visini. Obod pretkržnog poklopca je slobodan. Usta su razmjerno velika, kosa, a donja čeljust blago ispupčena. Zubi su sitni i poredani u više nizova, nalaze se i na nepcu. Bočna pruga je u svom prednjem dijelu iznad prsnih peraja izdignuta. Na okatom boku uglavnom nema pravih ljusaka već su one preobražene u rijetko razasute koštane kvržice različite veličine, kojih nema na slijepom boku. Leđna i podrepna peraja dugačke su, leđna počinje na slijepoj strani glave ispred očiju i proteže se čitavom leđnom stranom trupa. Podrepna peraja slična je leđnoj, ali znatno kraća. Trbušne peraje su sa širokim osnovicama, jednakim na oba boka i smještene su ispod glave. Prsne pera jesu malene i zaobljene. Perajna formula glasi: D. 57–72, A. 43–56, P. 11–13, V. 6 šipčica. Izmetni otvor otvara se na slijepom boku. Boja tijela mu je varijabilna. Uglavnom je siv ili smeđežućkast, crnkasto naprašen i sa sitnim bijelim pjegama. Na slijepom boku je bjelkast. Živi u većim ili manjim skupinama. Mrijesti se općenito od travnja do kolovoza. Fekunditet je do 5 mil. ikre. Ikra, ličinački i poslije ličinački stadiji su pelagijski. Mužjaci spolno sazrijevaju sa 3, a ženke s 4 ili 5 godina. Životni vijek mu je oko 25 godina. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Priobalna je, demerzalna, oceanodromna, morska i brakična riba kontinentske podine, od umjereno toplih do umjereno hladnih mora. Zadržava se na pjeskovitim i muljevitim dnima, od obalnog ruba do oko 70 m dubine, rijetko dublje, a obično samo do 10, odnosno 15 m. Vrlo je čest u brakičnim vodama. Veliki se primjerci drže otvorenog mora. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Učestalost: gotovo obična do obična.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Oblić je istočnoatlantska borealna vrsta. Raširen je uz čitavu obalu Sredozemnog i Crnog mora i uz istočnu obalu Atlantskog oceana od arktičkog kruga do Maroka (FAO: 27, 34, 37). - Nacionalna rasprostranjenost
U istočnom Jadranu nađe se gotovo posvuda, ali je u sjevernoj polovini neusporedivo brojniji.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Pleuronectiformes - Porodica
Scophthalmidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
- Ostala hrvatska imena
oblić kvrgaš, rumbač, rumb, romb, plat, buturac, zvjezdaš - Strana imena
Turbot (engleski), turbot (francuski), rombo chiodata (talijanski), Steinbutt (njemački) - Locus typicus
sjeveroistočni Atlantski ocean (»Oceano Europaeo«)
- Bibliografija
- -