CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex echinata Murray (FOTO J. Topić)

zvjezdasti šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002509

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Praljak, I. (2005): Carex echinata Murray (HRCP002509). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2509. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 12 Druge mogućnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: odvodnjavanje, navodnjavanje, hidroakumulacije, sukcesija šumske vegetacije, gradnja prometnica. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.3.4. Infrastruktura (ceste, nasipi, dalekovodi), 1.4.1. Fragmentacija, 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala, 3.2.5. Nestanak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u granicama parkova prirode Velebit, Medvednica i posebnog botaničkog rezervata Dubravica.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite te vrste te zaštita creta Dubravica (Hrvatsko zagorje) (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zvjezdasti šaš je zeljasta trajnica koja najčešće raste u malim, rahlim busenima, s mnogobrojnim stabljikama i bez vriježa. Stabljika je najčešće 5–40 cm visoka, glatka ili pri samom vrhu slabo hrapava i najčešće nadvisuje listove. Bazalni rukavci su svijetlosmeđi. Listovi su plosnati i uski 1–2,5 mm. Cvat je dug 1,5–3 cm, sastavljen od 3 do 6 jednoliko kratko razmaknutih jajastih do kuglastih klasića, dugih 4–8 mm. Donje brakteje u cvatu često su uske poput čekinja, kraće ili duže od klasića. Klasići nose u gornjem dijelu ženske, a u donjem muške cvjetove. Vršni klasić je kijačast jer su u njegovu donjem dijelu muški cvjetovi brojniji. Pljevice ženskih cvjetova su duge 2–2,5 mm, jajaste, na vrhu šiljaste, smeđe ili često crvenkastosmeđe, sa širokim svijetlim kožičastim rubom. Vrećice malo strše, boja im je zelenkasta do tamnosmeđa, duge su 3–4 mm, jajasta oblika, a na vrhu naglo izvučene u hrapav kljun, dug do 1 mm, sa dva zupca. Tučak ima dvije njuške. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Cvjeta u svibnju i lipnju. Broj kromosoma je 2n=52, 56, 58. Pripada cirkumborealnom flornom elementu.
  • Staništa
    C.1.1.1.1. Cretovi crnkaste šiljevine, C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša , C.1.2.1. Prijelazni cretovi bijele šiljkice , C.2.5. Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zone
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vrsta uspijeva na cretnim tlima, kisele do bazične reakcije, u vegetaciji niskih i prijelaznih cretova razreda Scheuchezerio-Caricetea, a rjeđe i u močvarnim zajednicama reda Molinietalia. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 54.483 Ilirski cretovi bijele šiljkice (Rynchosporion albae), 54.23 Niski cretovi cretnog šaša (Caricion davallianae), 54.214 Ilirski cretovi crnkaste šiljevine (Schoenetum nigricantis illyricum), 37.21 Subatlantske vlažne livade (Calthion). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Azori, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Island, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Kosovo, Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Uglavnom zapadnopanonska i planinska makroegija, s nekoliko lokaliteta u drugim područjima. Lokaliteti: Blatuša, Borlin, Brestovac, Bunjevačka poljana (Malovan), Čabar, Čička poljana (Turopolje), Čitluk, Črnkovec (Turopolje), Daruvar, Divoselo, Donji Lapac, Dubravica, okolica Fužina i Gospića, Jasenak, Kalnička gora, okolica Karlovca, dolina Kostanjevice (Gorski kotar), Kupjak, dolina Lepenice, Lipik, Lukavec (Turopolje), Malovan (Velebit), Medvednica, Mrzla Vodica, Obruč, Orle (Turopolje), Pakrac, Plaški, Ponikve (Tršće), Požega, Radoboj, Rečice (Gorski kotar), Samobor, Skrad, Strahinščica, Tenja (?), Vrbovsko, Vukomeričke gorice, Zelin (Gorski kotar).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Star Sedge (engleski), Salt Meadow Sedge (engleski), Little Prickly Sedge (engleski), laiche hérisson (francuski), Igel-Segge (njemački), Igel-früchtige Segge (njemački), bodičnati šaš (slovenski), carice stellare (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
    FORMANEK, E. (1890): Zweiter Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Oesterr. Bot. Z. 40(2):73–106
    GAŽI-BASKOVA, V. (1973): Caricion davallianae kod Plaškog u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:181–186.
    HORVAT, I. (1939): Prilog poznavanju cretova u Hrvatskom zagorju. Geogr. glasn. 2/3:13–21.
    HORVAT, I. (1950): Flornogenetski odnosi cretova u Hrvatskoj. Biol. Glasn. 2/3:13–21.
    HORVATIĆ, S. (1930): Soziologische Einheiten der Niederungswiesen in Kroatien und Slavonien. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 5:57–118.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    HULINA, N. (1989a): Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Bot. Croat. 48:141–160.
    ILIJANIĆ, LJ. (1978): Eriophorum gracile Koch, neu für Koatien. Acta Bot. Croat. 37:203–205.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    LOVRIĆ, A. Ž., RAC, M. (1989): Reliktna visokoplaninska vegetacija najhladnijih vrhova na južnim primorskim Dinaridima i njezino paleogeografsko porijeklo. Acta Biokov. Radovi o prirodi biokovskog područja 5:131–148.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1980): Livadne zajednice razreda Molinio-Arrhenatheretea Tx. 1937 na Strahinščici. Acta Bot. Croat. 39:131–140.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ŠEGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahinščica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    SCHLOSSER, J. C. K. (1874a): Das Kalniker Gebirge. Oesterr. Bot.Z. 24(8):244–250.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    SKENDER, A. (1979): Ekološki uvjeti razvoja vegetacije hidromelioracijskih sistema sjeveroistočne Slavonije. In Rauš, Đ. ed.: Drugi kongres ekologa Jugoslavije. Knjiga druga. Savez društava ekologa Jugoslavije, Zagreb, 1053–1070.
    ŠEGULJA, N. (1977a): Analiza flore Vukomeričkih gorica. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 3(1):45–59.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    TRINAJSTIĆ, I. (1973c): Prilog poznavanju cretne vegetacije Gorskog Kotara u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:187–195.