CRVENI POPIS
NatragVrsta Carex davalliana Sm. (FOTO J. Topić)
cretni šaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002507
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c; B2b(ii,iii))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ilijanić, Lj., Praljak, I. (2005): Carex davalliana Sm. (HRCP002507). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2507. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljudevit Ilijanić
- Suradnik/ci
Iva Praljak
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uzroci ugroženosti: odvodnja, promjena vodnoga režima staništa; prirodno zaraštanje šumske vegetacije, zagađenje. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.1. Fragmentacija staništa, 1.4.3. Odvodnjavanje, 3.3.5. Gubitak staništa, 6. Zagađenje tla/vode. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u granicama zaštićenih područja nacionalnoga parka Plitvička jezera i parka prirode Velebit. - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 5.4.1. Međunarodna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite te vrste (NN 81/99,03.08.1999.). Navedena je u popisu ugroženih svojti središnje Europe (Recommendation No. 44, Council of Europe, ANONYMUS 1995). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Cretni šaš je gusto busenasta trajnica bez vriježa. Mnogobrojne tanke stabljike visoke su 10–40 cm, ponekad i više, okruglaste, na vrhu trobridne i najčešće hrapave. Bazalni rukavci su tamnosmeđi. Listovi na stabljici pojavljuju se samo u njezinu donjem dijelu i vrlo su kratki. Biljka je dvodomna. Ponekad se u donjem dijelu klasića muških biljaka nalazi poneki ženski cvijet. Cvjetovi su skupljeni u vršnom klasu. Ženski klasovi su dugi 10–20 mm i rahlo razmješteni. Pljevice su jajaste, duge 2,5–4 mm, najčešće su šiljate, svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje, pri vrhu kožičasto obrubljene, izrazito kraće od vrećica. Vrećice su 3,2–4,5 mm duge, lancetaste i izvučene u prilično dug kljun. Mlade vrećice su uspravne, a kasnije strše postrance, s vrhom malo zavinutim prema dolje. Oraščić je duguljasto jajast, gotovo dvaput duži od širine. Cvjeta od travnja do lipnja. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=46. Pripada srednjoeuropskom flornom elementu. - Staništa
C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša , C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Močvarni travnjaci i niski podvirni cretovi bazične do neutralne reakcije. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.31 Močvarne livade beskoljenke (Molinio-Lathyretum pannonici), 54.23 Niski bazofilni cretovi cretnog šaša (Caricion davallianae). GLCC/SSC. 21. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bosna i Hercegovina, Korzika, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim), Srbija, Slovenija. - Nacionalna rasprostranjenost
Zapadni dijelovi zapadnopanonske makroregije, lička mezoregija. Lokaliteti. Dobri-Zdenci (Hrvatsko zagorje), Donji Miholjac (dvojbeni nalazi), Gornja Stubica (Hrvatsko zagorje), Kalnik, Krbavsko polje, Plaški, Prebojske Bare (nacionalni park Plitvička jezera), Velebitske Oštarije, Žabnik. Prisutnost vrste u Hrvatskom zagorju danas je malo vjerojatna jer, nakon što su je objavili SCHLOSSER (1874) i SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ (1869), nalazi nisu potvrđeni.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Poales - Porodica
Cyperaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Smith JE (1800) XXVIII. Descriptions of five new British Species of Carex. Transactions of the Linnean Society of London 5(1): 264-273. doi: 10.1111/j.1096-3642.1800.tb00600.x.
Svenska kärlväxtnamn (1900-01-01 00:00:00) Databas levererad av Thomas Karlsson 2011-06-16
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
laiche de Davall (francuski), Davalls Segge (njemački), srhki šaš (slovenski), carice di Davall (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
DIZDAR, S. (1973): Floristička karta okoline Donjeg Miholjca (Osnovno polje 0275). Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
GAŽI-BASKOVA, V. (1963): Zajednica beskojenke Molinio-Lathyretum pannonici u Lici i Krbavi. Agronomski Glas. 13(3):165–175.
GAŽI-BASKOVA, V. (1973): Caricion davallianae kod Plaškog u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32:181–186.
GAŽI-BASKOVA, V. (1975b): Neka nova nalazišta biljnih vrsta na otoku Cresu, Kornatskom otočju i kopnenim dijelovima Hrvatske. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 1(1):69–77.
ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
SCHLOSSER, J. C. K. (1874a): Das Kalniker Gebirge. Oesterr. Bot.Z. 24(8):244–250.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
ŠEGULJA, N., HRŠAK, V. (1999): Some vegetation and ecological properties of Molinio – Lathyretum pannonici Horvatić 1963 Association on Permanent Plot in Plitvice Lakes National Park – Croatia. Period. Biol. 101(3):265–272.